"U vezi stavova iznesenih u Vašem pismu o pitanju razgraničenja BiH i Crne Gore, vjerujem da ste ih uputili na pogrešnu adresu. Rasprava po ovom pitanju odvija se u Parlamentarnoj skupštini BiH, pa bi stoga bilo primjereno da ste Vaše pismo poslali rukovodstvu i nadležnim tijelima Parlamentarne skupštine BiH. Ukoliko ste, uprskos prethodno navedenoj činjenici, odlučili da ipak pišete Predsjedništvu BiH, onda ste se trebali obratiti predsjedavajućem Predsjedništva BiH gosp. Mladenu Ivaniću koji predstavlja ovu instituciju. Naravno, postoji mogućnost da ste pismo naslovili na mene jer Vam je sugerisano da ja lično stojim iza inicijative pokrenute u Parlamentarnoj skupštini BiH koja traži preispitivanje sporazuma o granici. Oni koji su Vas eventualno usmjerili prema meni su očigledno pogriješili", navedeno je u Izetbegovićevom odgovoru na Tarnerovo pismo, prenijela je Anadolija.

Ambasada Bosne i Hercegovine u Vašingtonu je 26. februara 2015. primila pismo kongresmena Majkla Tarnera upućeno članu Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakiru Izetbegoviću, te je isto putem Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine službeno dostavilo u Predsjedništvo Bosne i Hercegovine, odnosno Kabinetu člana Predsjedništva Bosne i Hercegovine Bakira Izetbegovića.

Tarner je u pismu Izetbegoviću upozorio da bi SAD mogle obustaviti pomoć BiH, ako zvanično Sarajevo ne odustane od spora sa Crnom Gorom oko Sutorine. On je, kao su prenijeli mediji, u pismu izrazio zabrinutost da rezolucija o Sutorini kojom se osporava dogovoreno predstavlja pokušaj stvaranja teritorijalnog spora koji bi zaustavio integracije u euroatlantske institucije, kao što je NATO.

Zastupnik u PS BiH Denis Bećirović podnio je predlog rezolucije kojim traži da bh. parlament neprihvatljivim ocijeni prijedlog ugovora o granici s Crnom Gorom. Iz Državne komisije za granice odgovorili su da je Dejtonskim sporazumom i mišljenjem Badinterove komisije definisano da je Sutorina crnogorska teritorija. Zvanična Podgorica ranije je poručila kako to pitanje smatra okončanim te da ugovor o granici između Crne Gore i BiH čeka na ratifikaciju u državnim parlamentima obje zemlje. 

Anadolija