Ministarka odbrane Milica Pejanović-Đurišić kazala je da je činjenica da su nakon Samita u Velsu svi doživjeli određeno razočarenje, a države NATO su, kako je rekla, faktički osmislile nov format pristupanja i taj proces se trenutno intenzivno odvija.

„Sam proces evroatlantskih integracija je dodatno osnažen komplementarnim procesom integracija ka Evropskoj uniji (EU). Bitna razlika između ta dva procesa je u tome što je pristupanje Alijansi značajno više političkog karaktera i zasniva se prvenstveno na načelima, principima i vrijednostima“, kazala je Pejanović-Đurišić.

Prema njenim riječima, kad je u pitanju dinamika NATO integracija Crne Gore, realna je ocjena da konačan rezultat ne zavisi samo od postignutih rezultata sa takozvane ček liste u četiri prirotetne oblasti.

„Sasvim je jasno da aktuelna bezbjednosna situacija u Evropi, u vezi sa krizom u Ukrajini, ima velikog uticaja na prioritete i stavove NATO zemalja, a samim tim i na politiku proširenja“, kazala je Pejanović-Đurišić.

Ministar pravde Duško Marković kazao je da je članstvo u NATO odgovor na pitanje šta se može očekivati ako Crna Gora ove godine ne dobije poziv, kao i na pitanje šta se može očekivati ako dobije poziv.

„Ovo nije put Crne Gore ka članstvu, već put kojim Crna Gora osvaja vrijednosti da bi se u državi bolje živjelo“, rekao je on.

Marković je kazao da nije ozbiljna država koja mijenja dugoročne spoljno-političke prioritete zavisno od kratkoročnih spoljno-političkih prilika, kao i da je odgovor na pitanje da li je stabilna država koja u završnici procesa odustaje od cilja ako joj se na putu ispriječi trenutni stav jedne ili više država članica NATO-a takođe negativan.

Prema njegovim riječima, članstvo Crne Gore u NATO je stvar privrženosti zajedničkim ciljevima, a tu privrženost pokazuje sa članicama NATO i EU – od vojnih misija u Avganistanu do pridruživanja sankcijama povodom krize u Ukrajini.

„Kad kažemo da su evroatlantske integracije prioritet, to ne znači da zapostavljamo evropske, tim prije što je riječ o kompatibilnim procesima“, kazao je Marković, dodajući da tezu „za EU a protiv NATO“ ruši sama pravna tekovina EU.

Kako je rekao, Crna Gora će u oba slučaja, i da dobije i da ne dobije poziv ove godine, nastaviti sa reformama bezbjednosno-obavještajnog sistema, pravosuđa, sistema borbe protiv korupcije, mehanizama zaštite ljudskih sloboda.

On je poručio da su višestruki benefiti od članstva u NATO, u vremenu kad se suočavamo sa zajedničkim prijetnjama i kad treba da imamo zajednički odgovor u vidu kolektivnog sistema bezbjednosti. „Bezbjednost nema cijenu, a tiče se svakog aspekta života društva i funcionisanja države“.

„Neko će reći da Crna Gora ulaskom u NATO gubi dio suvereniteta. Ja bih rekao da dobija mnogo više, a ne gubi ništa“, naveo je Marković.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Ranko Krivokapić ocijenio je danas da je Crna Gora "na vatrenoj liniji" već hiljadu godina i da tu nema ništa novo. Aludirajući na nedavnu ocjenu američkog državnog seketara Džona Kerija da su Crna Gora i još neke države na "liniji vatre" ruskog uticaja, Krivokapić je kazao da je Crna Gora na "vatrenoj liniji" bila i kad su se djelili Rimsko carstvo i hrišćanstvo, i kada su se sreli islam i hrišćanstvo, i u vrijeme podjela poslije Drugog svjetskog rata.

"Za Crnu Goru je prirodno stanje da je na mjestu susreta različitosti", rekao je Krivokapić na skupu "Crna Gora u susret NATO članstvu" u Podgorici, prenosi Beta.

On je kazao da je Crna Gora na istorijskim raskrsnicama uvijek znala da donese pravu odluku.

Eventualno odlaganje prijema Crne Gore u NATO, ocijenio je Krivokapić, ugrozilo bi mir u budućnosti.