Registrovano je čak 38 novih (alohtonih) životinjskih i biljnih organizama. Među njima, dakako, ima i jestivih, ali i otrovnih, na koje upozorava publikacija koja će u štampanoj i elektronskoj formi biti deljena ribarima, roniocima i drugima koji se bave morem.

Među tim novim vrstama ima gotovo svega: od algi, rakova, puževa i školjki do nevjerovatnih 19 novih ribljih vrsta. Neke ozbiljno napadaju prostor, jer nemaju prirodnog neprijatelja. Takva je alga caulrepa racemosa, zvana "tumor Mediterana", koja se širi velikom brzinom i uništava floru i faunu.

Kad su riblje vrste u pitanju, opasna je četvorozupka ili fuga, kako je zovu Japanci. Njeno meso je otrovno, naročito ukoliko ga spremaju oni koji o njoj malo ili gotovo ništa ne znaju. U južnom dijelu Jadrana, ističu u Institutu u Kotoru, populaciju je uspostavila i poznata barakuda, a koja ovde nikad nije stanovala.

Uticaj nečistoće na mutaciju

Ribari profesionalci, kojih je od Igala do Ulcinja sve manje, ističu da je na zadržavanje nekih novih vrsta, ali i mutaciju postojećih dijelom uticala i - nečistoća. U zaliv Boke, kao i južnije, u more decenijama stižu otpadne vode s kopna. Tek će izgradnjom kanalizacionih sistema (grade se uveliko u Budvi i Boki) ono narednih godina biti čistije. I privlačno za autohtone riblje vrste, veoma tražene od gostiju crnogorskog primorja.

Ima i jestivih, dobrih vrsta, kao što je plavi rak. Tu je i jedna vrsta škampi (farantepenaeus aztecus), pristigla iz Meksičkog zaliva, gdje se masovno izlovljava i izvozi, i jedan je od temelja tamošnje ribarske ekonomije.

A kako su nove vrste, tropske i suptropske mahom, stigle na jug Jadrana?

U kotorskom Institutu, inače veoma referentnoj naučnoj ustanovi, s tradicijom, kažu da su razlog klimatske promjene. Česte, velike, koje mijenjaju mnogo toga na planeti. Mnoge vrste stižu prirodnim putem iz Atlantskog okeana, kroz Gibraltarski tesnac, ali i iz Crvenog mora, kroz Suecki kanal. Neretko neke od njih stižu s balastnim vodama trgovačkih brodova koji s raznih krajeva svijeta dovoze teret u jadranske luke i tu ga istovaraju.

Protiv ovakvog vida "poribljavanja" južnog, toplijeg dijela Jadrana, koji je izrazito turistički resurs Crne Gore, ali i "rezervat" dobrih vrsta ribe koje još nema dovoljno na našim trpezama, potrebna je borba.

Po riječima Mirka Đurovića, direktora Instituta, borba nije nimalo laka ni jednostavna. Regionalnim akcijama koje se, inače, sprovode u svijetu, kao i onim drugim složenim mora se očuvati dno jednog od najljepših mora svijeta. Južnojadransko.

(Večernje novosti)