Tim povodom je umjesto klasične sjednice Odbora za rodnu ravnopravnost priređena predstava romskih aktivista o tome kako izgleda ugovaranje braka, kao i kako u tim slučajevima postupaju državni organi, prenosi Anadolija.

Predstava, kojoj su prisustvovali poslanici Skupštine Crne Gore, aktivisti za ljudska prava, kao i predstavnici izvršne vlasti, pokazala je da uz pojavu ugovorenih brakova često ide i fenomen nasilja u porodici.

Jedan od učesnika sjednice, zamjenik ombudsmana Siniša Bjeković je kazao da je pojavu ugovorenih brakova veoma teško dokazati.

"Ono što smo danas pokušali da razotkrijemo kao moguće modele u prevenciji ove pojave jeste da odaberemo adekvatan metod gonjenja. Ugovorene brakove je prije svega teško dokazati, ali je bitno da oni koji vrše funkciju gonjenja, da imaju dovoljno materijalnih dokaza. Ukoliko nemaju dovoljno dokaza, da onda odaberu onaj model za koji imaju dokaze. Uz ovu pojavu ide i fenomen nasilja u porodici i onda treba naći model koji će obezbijediti žrtvu, da ne trpi nasilje, uključujući ne samo sankcije, već i zaštitne mjere", smatra Bjeković.

Predstava koju su izveli aktivisti Centra za romske inicijative pokazala je kako u romskim porodicama dolazi do ugovaranja brakova za djevojčice, uz novčanu naknadu.

Za suzbijanje ove pojave, potrebno je da se uključe institucije sistema, ali i porodica, kaže za agenciju Anadoliju Behija Ramović, iz NVO "Ženska RAE mreža - Prva".

"Kada govorimo o nasilju, vrlo malo se govori o položaju Romkinja i Egipćanki. Mislim da tu najviše treba uključiti institucije i porodicu i akcenat staviti na žene. Jer žena kada prijavi nasilje, tada dolazi u još podređeniji položaj. Tada se onda dovodi u pitanje istinitost podataka koje saopštava", kaže Ramović.

Pojava ugovorenih brakova veoma je bliska trgovini ljudima. Često djevojčice, sa svega 13 ili 14 godina, iz gradova Crne Gore odlaze u inostranstvo.

"Mi smo 2013. godine inicirali izmjenu Krivičnog zakonika i u tom dijelu smo se dotakli ugovaranja brakova. Imamo mogućnost da se u zakonskom dijelu sankcioniše ovakva pojava. U skloništu imamo dvije žrtve trgovine ljudima. Obje su bile žrtve ugovaranja brakova", kazao je Zoran Ulama, rukovodilac vladine Kancelarije za borbu protiv trgovine ljudima.

Na sjednici Odbora je saopšteno da se o problemu ugovorenih brakova konačno počelo govoriti, kao i da je sve manji broj onih koji se odlučuju da u zamjenu za novac udaju svoje kćerke.