Na sjednici Ustavnopravne komisije Predstavničkog doma učesnici stručne rasprave o statusu Sutorine podsjetili su da su osnov za identifikaciju granice između BiH i Crne Gore Dejtonski sporazum i mišljenje Međunarodne arbitražne komisije za bivšu Jugoslaviju- Badinterove komisije.

Pokretanje procedure za pripajanje Sutorine BiH moglo bi, kako su ocijenili, donijeti neprocjenjivu štetu BiH, prenosi Pobjeda.

Zamjenik predsjedavajućeg Komisije za granice BiH, Željko Obradović, podsjetio je da u razgovorima o utvrđivanju granice BiH i Crne Gore područje Sutorine nikada nije identifikovano kao sporno. 

On je podsjetio da je Sutorina u vrijeme međusobnog priznanja BiH i Crne Gore bila u sastavu Crne Gore.

Navodeći da nije bilo osnova da Komisija za granice BiH započne razgovore o Sutorini kao spornoj teritoriji, on je upozorio da bi otvaranje pitanja ove teritorije dovelo u pitanje i granicu sa Hrvatskom.

Pomoćnik ministra inostranih poslova BiH, Zoran Perković, podsjetio je da prilikom međusobnog priznanja BiH i Crna Gora nijesu imale nikakvu rezervu u pogledu međusobnog razgraničenja.

On je istakao da arbitraža o statusu Sutorine nije moguća jer Crna Gora ne pristaje na to i da je moguća samo tužba pred Međunarodnim sudom pravde. 

“Otvaranje pitanja Sutorine prouzrokovalo bi nesagledive i dugoročno štetne posljedice po interese BiH, te dovelo u pitanje i pregovaračku poziciju BiH u pregovorima o granici sa Hrvatskom i Srbijom”, objasnio je Perković, prenosi Portal RTCG.

Profesor na Pravnom fakultetu u Tuzli, Zenaid Đelmo, smatra da je Sutorina crnogorska prema svim međunarodnim normama. 

“Kad bi se vraćali na neke stare norme, na koje se neki pozivaju, u Evropi bi nastalo 300 zemalja”, poručio je on, naglašavajući da ni tužba BiH ne bi mogla biti prihvaćena, jer je Badinterova komisija dala odgovore u vezi sa granicama u bivšoj Jugoslaviji.