To je dogovoreno nakon razgovora šefova diplomatija Njemačke, Francuske, Ukrajine i Rusije u Berlinu.

"Složili smo se ne samo da se nastavi povlačenje teškog naoružanja, već da u to povlačenje uključimo i druge kategorije naoružanja", rekao je šef nemačke diplomatije Frank Valter Štajnmajer novinarima kasno sinoć, posle sastanka u Berlinu, javio je Rojters.

Štajnmajer je precizirao da su, među oružjem koje treba povući, sada i tenkovi.

"Ništa nije lako u ukrajinskoj krizi, to nije ništa novo. Tokom ovih razgovora danas, razlike u mišljenjima Kijeva i Moskve još jednom su postale jasne", rekao je njemački ministar posle razgovora sa šefovima diplomatije Francuske Loranom Fabijusom, Ukrajine Pavelom Klimkinom i Rusije Sergejom Lavrovom.

Međutim, kako je dodao, sve strane su naglasile posvećenost za očuvanjem primirja dogovorenim u Minsku u februaru.

„Sada će tenkovi, oklopna vozila, minobacači i teško naoružanje do kalibra od 100 milimetara biti uključeni u obavezu u povlačenju“, istakao je Štejnmajer.

I Ukrajina i ruski pobunjenici tvrde da su povukli teško naoružanje, iako je sporadično granatiranje nastavilo.

Osim toga, Ukrajina, zapadne zemlje i Nato ističu da postoji očigledan dokaz da Rusija vojskom i teškim naoružanjem pomaže pobunjenicima. Međutim, Rusija to negira i ističe da su svi Rusi na strani pobunjenika „volonteri“.

Više od 6.000 ljudi ubijeno je u sukobima od kako su pobunjenici zauzeli velike delove regija Donjeck i Lugansk prošlog aprila, mjesec dana nakon što je Rusija aneksirala krimsko poluostrvo.

Kako navodi britanska agencija, sporazum iz Minska, postignut sredinom februara, tehnički se sprovodi, iako zaraćene strane poslednjih dana jedna drugu optužuju za sve veći broj napada.

Rojters dodaje da je u ponedeljak poginuo jedan ukrajinski vojnik, dok je šest ranjeno na teritoriji pod kontrolom proruskih snaga.

(B92)