Zemljotres, jačine 7 stepeni rihterove  skale dogodio se 15. aprila 1979. godine u 07:30 po lokalnom vremenu, petnaestak kilometara od crnogorske obale između Bara i Ulcinja.Potres je trajao deset sekundi, i uglavnom se osjetio duž crnogorske i albanske obale.

Posljedice najsnažijieg potresa na teritoriji Crne Gore bile su katastrofalne.

Budvanski Stari grad je teško oštećen. Od 400 građevina u Starom gradu samo 8 je ostalo nedirnuto potresom. Zidine i zaštitni bedemi iz 15. vijeka su takođe teško oštećeni. Manastir Praskavica koji se nalazi između Miločera i Svetog Stefana je pretrpio velika oštećenja. Crkva unutar manastira je potpuno srušena, a i freske su takođe oštećene.

Herceg Novi, najmlađi grad na crnogorskoj obali, takođe je teško oštećen. Dijelovi zidina Starog grada su pali u Jadran.

Ulcinjski Stari grad, još jedan crnogorski centar kulturne baštine, je skoro potpuno uništen. Vijekovna Balšić kula u Ulcinju je srušena.

Preko 450 sela su sravnjena sa zemljom.Osim toga, mnoga sela u regijama Crmnica, Grabalj, Krajina, Paštrovići su bila u opasnosti da se potpuno sruše.

Dalje, u unutrašnjosti, Cetinje, Danilovgrad, Nikšić i Titograd su oštećeni, ali ne teško.

Prema izvještaju UNESKO-a iz 1984. ukupno 1.487 objekata je oštećeno, od kojih su skoro polovina domaćinstva, a 42% crkve i svetovni objekti. Trideset posto od ukupno oštećenih objekata je upotpunosti srušeno. Preko 1000 spomenika kulture je oštećeno, kao i hiljade umjetničkih djela i vrijedne kolekcije.

Komisije za procjenu ustanovile su da je oštećeno 544 kilometra puteva, objekti u elektroprivredi. Oštećena su 53 zdravstvena objekta, 570 socijalne i dječije zaštite, 240 školskih objekat. Štetu su procjenjivale 132 stručne ekipe.

Ukupno 101 osoba u Crnoj Gori je poginula, 35 u Albaniji, a više od 100.000 ljudi je ostalo bez krova nad glavom