CETI: Jačanje kapaciteta za incidente na moru
ilustracija

Vrijednost projekta oko 300 hiljada eura

CETI: Jačanje kapaciteta za incidente na moru

Centar za ekotoksikološka ispitivanja (CETI) predstavio je danas projekat “Jačanje kapacitete u slučaju incidenata na moru”, vrijedan oko 300 hiljada eura čiji je cilj zaštita životne sredine mora u slučaju zagađenja sa plovnih objekata.

Projekat finansira Vlada Norveške, a za cilj ima jačanje stručnih i tehničkih kapaciteta važnih činilaca u implementaciji Nacionalnog plana za hitno reagovanje u slučaju zagađenja mora sa plovnih objekata čime bi se smanjio rizik od mogućeg širenja zagađenja.

Izvršna direkorica CETI-ja, Nada Medenica kazala je da je da zaštita životne sredine, uključujući morsku, za Centar ima poseban značaj i jedan je od glavnih problema globalnog karaktera.

Direktorica laboratorije CETI-ja, Danijela Šuković je objasnila da je predviđena nabavka opreme i hemikalija kao i neophodnu edukaciju svih članova institucija koje učestvuju u realizaciji projekta.

Ona je navela da rezultati projekta budu bolja stručna i tehnička osposobljenost institucija u Crnoj Gori za intervencije u slučaju zagađenja mora naročito naftnih derivata, jačanje međuinstitucionalne saradnje, ispunjavanje obaveza definisanih konvencijama i protokolima koje je Crna Gora potpisala iz oblasti zaštite morske životne sredine.

Vršilac dužnosti generalnog direktora Direktorata za pomorski saobraćaj, Vladan Radonjić kazao je da kapaciteti koje država posjeduje nisu dovoljni da bi se u momentu velikih zagađenja spriječila katastrofa.

“Vrlo je bitno da se dobije donacija, a mi ćemo voditi računa da se sredstva upotrijebe samo u ekstremnim slučajevima”, kazao je Radonjić.

On je posjetio na važnost ranog okrivanja izlivanja nafte u more, i sličnih katastrofa koje je moguće zaustaviti.“Ne treba da čekamo da se katastrofa desi već treba na vrijeme da reagujemo i da je preduprijedimo”,ocijenio je Radonjić.

Načelnik sektora za zaštitu mora od zagađenja sa plovnih objekata uprave pomorske sigurnosti, kapetan Predrag Ratković poručio je da je, na osnovu do sad izvedenih vježbi, Crna Gora institucionalno sposobna da odgovori na sve izazove koji se tiču zaštite mora od zagađenja sa brodova.

“Izlivanje nafte u more je hitna situacija koja zahtijeva brzo reagovanje, a Crna Gora mora na raspolaganju imati određenu količinu disperzenata i raspršivača kako bi u slučajevima kada nije moguće mehaničko otklanjanje nafte djelovali u cilju sprečavanja da nafta stigne do obale”, kazao je Ratković.

On je poručio da će kroz realizaciju projekta dodatno ojačati institucionalnu saradnju što je, kako je podsjetio, jedan od ciljeva Nacionalnog pana za hitno reagovanje u slučaju zagađivanja mora sa plovnih objekata.

“Projekat će ojačati postojeće kapacitete u opremi i ljudstvu za zaštitu mora od zagađenja, naročito prilikom velikih izlivanja ulja i loših vremenskih uslova”, dodao je Ratković.

Komandant Moranarice VCG, Darko Vuković naveo je da Vojska ima potrebu i obavezu da dio svoji sposobnostu stavi na raspolaganje državi”, zaključio je.

Partneri u prokjektu su Ministarstvo saobraćaja i pomorstva, Uprava pomorske sigurnosti i Lučke kapetanije Bar i Kotor, Odjeljenje granične bezbjednosti i pomorske policije, Uprava policije, Mornarica Vojske Crne Core i Agencija za zaštitu životne sredine. (RTCG, CdM)

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.