"Jedan od ključnih instrumenata za dopunsku kontrolu rada Vlade i doprinos rješavanju problema u radu državnih organa prepoznatih na radnim tijelima Skupštine, su zaključci radnih tijela, koji često služe kao korektiv rada Vlade. Međutim, ni Poslovnikom Skupštine, ni drugim zakonima, nije posebno definisan status zaključaka i oni formalno-pravno nisu obavezujući za institucije. Ipak, podrazumijevao se potreban nivo političke kulture da se zaključci radnih tijela Skupštine, uvažavajući Ustavnu ulogu Skupštine, makar načelno smatraju obavezujućim za sve državne organe i da se primjenjuju u „dobroj vjeri“, kazala je Bajramspahić.

Međutim, ona dodaje, da je Izvještaj Odbora za antikorupciju o realizaciji zaključaka - koji su čak usvojeni jednoglasno - nedvosmisleno pokazuje da je teza da Vlada i nadležni organi uvažavaju ulogu Skupštine neutemeljena.

"Od 12 informacija koje su tražene nadležnim organima od strane ovog tijela, samo su 4 dostavljene, a (ne)dostavljanje ovih izvještaja je djelimično uslovljavalo dalji rad Odbora", istakla je ona.

Prema njenim riječima, dodatnih 10 zaključaka nije nametalo posebnu obavezu dostavljanja informacija pa je njihovu realizaciju teže ocjeniti.

"Naročito zabrinjavajući problem je kvalitet dostavljenih izvještaja, koji su, kako se navodi u Izvještaju, “dosta ograničeni”. Ukoliko se hitno ne unaprijedi realizacija zaključaka radnih tijela i Skupštine, Parlament će ostati samo pričaonica, čije diskusije nemaju nikakvog efekta ni uticaja na unapređenje rada državnih organa i sprovođenje javnih politika, što je jedan od njenih najvažnijih zadataka", saopštila je Bajramspahić.

Ona naglašava da ovaj izvještaj, takođe, najbolje ilustruje koliko su komentari o “parlamentarnoj diktaturi” u Crnoj Gori proizvoljni i zasnovani na incidentnim nesaglasjima između izvršne i zakonodavne vlasti, a ne na poštovanju sistemske podjele uloga dvije grane vlasti.