Skupštinski odbori za antikorupciju i za politički sistem, pravosuđe i upravu obavili su danas, na zajedničkoj sjednici, konsultativno saslušanje povodom uvođenja novog KD - nezakonito bogaćenje javnih funkcionera, u skladu sa članom 20 Konvencije UN protiv korupcije.

Ministar pravde Zoran Pažin kazao je da uvođenje tog KD nije nužno jer, kako je kazao, u crnogorskom zakonodavstvu postoji alrternativa koja se nedovoljno koristi.

On je rekao da nije najbolje razumio pravne argumente inicijative za uvođenje tog KD, koju je podnijela Mreža za afirmaciju nevladinog sektora (MANS), navodeći da postoje politički i pravni aspekti tog problema.

„Što se tiče političkog aspekta, nezakonito bogaćenje je izrazito negativan društveni fenomen, koji nailazi na svaku osudu, i to treba jasno reći“, kazao je Pažin.

Kako je pojasnio, kada je u pitanju pravni aspekt, Konvencija UN u članu 20 preporučuje stranama ugovornicama da razmotre da li, u skladu sa sopstvenim ustavom i osnovnim načelima svog pravnog sistema, imaju prostora za uvođenje takve inkriminacije, putem zakonodavstva ili drugih mjera.

Pažin je podsjetio da je već duže u krivično-pravni sistem Crne Gore uvedena posebna krivično-pravna mjera – oduzimaje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom.

„Po mom tumačenju člana 20, nije nužno da država isključivo inkriminira nezakonito bogaćenje kao posebno KD, nego se toj preporuci može izaći u susret i kroz opšte krivično zakonodavstvo koje na neki način sankcioniše nezakonito bogaćenje“, naveo je Pažin.

On smatra da bi uvođenje tog KD podrazumijevalo ukidanje svih drugih koja za posljedicu imaju za posljedicu nezakonito bogaćenje, čime bi se narušio krivično-pravni sistem stvaran prethodnih 100 godina u Crnoj Gori.

„Kao alternativu toj inicijativi vidim institut koji već postoji u našem krivično-pravnom sistemu, ali se ne primjenjuje u dovoljnoj mjeri, a to je oduzimanje imovinske koristi pribavljene krivičnim djelom“, kazao je Pažin.

Vrhovni državni tužilac, Ivica Stanković, kazao je da postoje razlozi za i protiv inkriminisanja tog krivičnog djela.

Kako je naveo, tako postavljena inkriminacija mogla bi biti korisna u suzbijanju korupcije.

Prema njegovim riječima, ukoliko bi se opredijelili za uvođenej tog KD, postavljaju se brojna pitanja, među kojima su šta propisati kao radnju izvršenja tog KD i šta bi bio objekat njegovog izvršenja, a kada je u pitanju izvršilac - ko se sve smatra javnim funkcionerom.

„Gledano iz ugla krivičnog prava, nije opravdano uvođenje ovog KD“, kazao je Stanković, dodajući da treba razmisliti o tom predlogu, ali uzimajući u obzir iznesene pretpostavke.

Specijalni tužilac, Đurđina Ivanović, ocijenila je da treba vidjeti šta je cilj uvođenja tog KD, i šta bi se time postiglo.

Ona je naglasila da u crnogorskom zakododavstvu postoji 12 od 13 preporuka sadržanih u Konvenciji UN, i da jedino član 20 Konvencije sadrži u preporuci obavezu da država poštuje svoj ustav i osnovna načela svog pravnog sistema.

„Činjenica je da nijedna Evropska zemlja nije uvela ovo KD, osim Makedonije koja nije članica Evropske unije, tako da nemamo uporedna iskustva ili sudsku praksu da bi mogli govoriti koliko bi uvođenje tog KD dalo rezultate“, kazala je Ivanović.

Kontrolnom saslušanju su prisustvovali i ministar unutrašnjih poslova Raško Konjević i predsjednik Sudskog savjeta Mladen Vukčević, koji su kazali da ta materija nije u njihovoj nadležnosti.

Vukčević je, ipak, kazao da treba napraviti temeljnu ekspertsku analizu i organizovati dodatne pravničke rasprave na tu temu.

„A nakon toga, treba donijeti političku odluku koja će biti odgovor na to koliki je indeks korupcije u Crnoj Gori i kakvi su rezultati u njenom suzbijanju. Ovo je posao zakonodavne i izvršne vlasti. Ako parlament i Vlada misle da to treba uvrstiti u KZ, mi ćemo se u sudskoj vlasti potruditi da poštujemo ono što je norma“, kazao je Vukčević.

Predsjednik Komisije za sprječavanje sukoba interesa, Slobodan Leković, ocijenio je da je uvedeno toliko ograničenja „da ljudi više neće u javne funkcionere“.

Izvršna direktorica MANS-a, Vanja Ćalović, kazala je da je tema o kojoj se danas raspravlja parekselans političko pitanje.

Ona je naglasila da je KD nezakonito bogaćenje javnih funkcionera uvedeno u 44 zemlje, i da postoje bogata uporedna iskustva iz kojih se mogu vidjeti efekti takve odluke, navodeći da je analiza Svjetske banke pokazala da uvođenje tog KD olakšava posao tužilaštvu.

Komentarišući tvrdnje o tome da već postoje pravni instituti koji se odnose na nezakonito stečenu imovinu, ona je rekla da mjere postoje ali da nema rezultata, dodajući da je iznenađena što njihovu inicijativu ne podržava specijalni tužilac koji, kako je navela, godinama nema konkretni rezultata u radu.

„Više imovine je u Crnoj Gori oduzeto od šumara, zbog zloupotrbe službenog položaja, nego od svih javnih funkcionera zajedno“, kazala je Ćalović.

Ona smatra da treba formirati radnu grupu koju bi činili predstavnici svih grana vlasti, i koji bi, uz mišljenje evropskih eksperata, zajedno došli do najboljeg rješenja.

Predstavnici Centra za građansko obrazovanje i Građanske alijanse, Boris Marić i Zoran Vujičić, saglasili su se sa Ćalović da se radi o političkom pitanju, i da je ta inicijativa izuzetno važna u borbi protiv korupcije na visokom nivou.

Poslanik Demokratske partije socijalista, Milorad Vuletić, kazao je da su čuli dovoljno razloga za i protiv svajanja te inicijative.

„Kao što smo čuli, takav primjer ne postoji ni u jednoj članici EU, ima jedino u Makedoniji. Ako nam je to reper, onda u redu, ali ja cijenim da smo mi na dobrom putu, i da ne treba žuriti u traženju optimalnog rješenja“, dodao je Vuletić.

Poslanik Demokratskog fronta, Slaven Radunović, smatra da je u pitanju dobro rješenje kada je u pitanju borba protiv korupcije na visokom nivou.

„Dostignuća Crne Gore svode se na ono što je usvojio parlament, i ono što je uradila administracija. Ovo je pitanje političke volje“, ocijenio je Radunović, dodajuću da dok ne bude političke volje, neće biti zatvaranja poglavlja 23 i 24.

Izvor: CDM