„Bez ozbiljne posvećenosti tome, u nacionalnom i vjerski raspolućenom društvu, sa gotovo vijek dubokim prazninama u državnom pamćenju, u društvu izloženom kontinuiranoj propagandi potiranja svijesti o autentičnosti naše države, naše nacije i kulture, kao i crkve, ova pitanja mogu još dugo biti predmet hegemonističkih nebuloza i stereotipa“, istakao je Đukanović u intervjuu Pobjedi  i naglasio da se na podizanju svijesti mora raditi i više i organizovanije.

Prema njegovim riječima Crna Gora je danas na onom nivou razvoja na kojem je to realno bilo moguće. 

„Imam u vidu naslijeđenu zaostalost, ukupne kapacitete (jasnoća vizije, politička i institucionalna efikasnost, kompetentnost ljudi), kao i regionalni i evropski ekonomski i bezbjednosni kontekst. Ljudski je željeti više... Takođe, razumljiva je i nedovoljna upućenost u to koliko je dubok bunar iz kojeg je Crna Gora 21. maja 2006. krenula putem izgradnje pravne države, demokratskog društva i razvijene tržišne ekonomije. Logično je i da nas sve ne zanima jednako da li je dovoljno i adekvatno znanje kojim je opremljena naša zajednica za izazove 21. vijeka. Još manje smo svi u obavezi da uvažavamo geopolitički i globalno ekonomski kontekst Balkana i Evrope... No, svi znamo da je devet godina kratak period i u životu pojedinca, kamoli države“, istakao je on.

Na pitanje da li je, kao premijer, zadovoljan stepenom i možda još važnije pravcem ekonomskog razvoja? Đukanović je odgovorio: „Pravcem da. Nivoom -ne.“ 

„Nije kontradiktorno. Iako smo donedavno bili među najmanje razvijenima, a danas smo najrazvijeniji. Iako, od posljednjih deset godina, već osmu živimo u uslovima razorne ekonomske krize u Evropi. Iako su najveće ekonomije regiona u recesiji. Ipak, Crna Gora je mogla i morala više. Prosječna stopa rasta naše ekonomije u tom periodu bila je oko 3,2 odsto. To nije dovoljno ukoliko želimo da sustižemo razvijenu Evropu“, istakao je on.

Premijer je pojasnio da imamo potrebu da ozbiljno unaprijedimo infrastrukturu, prvenstveno saobraćajnu, kao i komunalnu i energetsku. 

„Znam, da za ta ostvarenja, pored prirodnih resursa, treba i novac i znanje i iskustvo. Uprkos krizi, mi smo imali znatno veću ponudu i novca i uspješnog iskustva nego što smo prihvatili. To je razlog mog nezadovoljstva tempom razvoja. Istovremeno, i uporište optimizma daje dinamičniji ekonomski rast i društveni razvoj realno moguć“, pojasnio je on.

Đukanović je posebno naglasio da treba podsjetiti da je Crna Gora u posljednjih deset godina svojom stabilnošću i atraktivnošću ekonomskog sistema u svoju ekonomiju privukla više od pet milijardi stranog kapitala. „To je impresivno. Zamislite samo kakva je privlačnost našeg turizma danas sa Amanom, Porto Montenegrom, sjutra sa One & Only i Four Seanson u odnosu na vrijeme od prije deset godina. Ili, kakva je atraktivnost Crne Gore za energetski biznis danas sa podmorskim kablom prema Italiji i vrijednim prenosnim sistemima prema susjednim državama u odnosu na ranije. Da ne govorim o biznisu istraživanja nafte i gasa i njegovim potencijalima, ni o tome koliko će Crnu Goru bogatijom učiniti novi auto-put, vrijedan više od dvije milijarde eura. Takođe, ne treba previdjeti da smo zadnje dvije godine napravili ozbiljan napredak na planu konsolidacije javnih finansija. Veoma smo se približili stanju u kojem će se sva tekuća potrošnja finansirati iz realnih izvora, a sva zaduženja značiti samo ulaganja u novostvorene vrijednosti, nužne za razvoj i kvalitetniji život građana Crne Gore“, rekao je predsjednik Vlade.

Odgovarajući na pitanje šta bi smatrao najvećim državnim uspjehom u narednoj godini Đukanović je kazao: „Neka iduća godina bude obilježena dobrom viješću na kraju ove pozivom Crnoj Gori za učlanjenje u NATO.“ 

„To će biti pravi impuls za jačanje stabilnosti, za pojačani osjećaj pravne sigurnosti svakog građanina Crne Gore, za dinamiziranje ekonomskog razvoja i dalju demokratizaciju društva, za još poletnije ispunjavanje obaveza u pregovaračkom procesu sa EU“, kazao je on između ostalog.