''Upravo zbog  takve situacije polumaturanti radije upisuju srednju stručnu školu nego gimnaziju jer sebi po završenom srednjem obrazovanju obezbjeđuju zvanje kojim prije svega mogu biti konkurentni na tržištu rada a sa druge strane mogu čak upisati i neskladne fakultete.  Pa se stoga postavlja pitanje čemu onda služe gimnazije'', ističe Arslanović.

Kako tvrdi, u takvoj situaciji gimnazije koje su nosioci adekvatnog znanja za dalje školovanje na fakultetima, svake godine susreću se sa sve manjim brojem učenika.To se dešava i bez obzira na činjenicu što učenici koji upisuju gimnaziju, protekom vremena od četiri godine, mogu imati dovoljno vremena da razmišljaju a zatim se i opredijele koji će fakultet da upišu, smatra Arslanović.

''Bjelopoljska partija smatra da za uzročno posljedičnu situaciju ovakvog stanja kriva je pogrešna upisna politika predstavnika  fakulteta,  koji su omogućavanjem neprincipijelnog upisa  u bitnome uticali na refleksno razmišljanje i ponašanje kako srednjoškolaca tako i osnovaca-polumaturanata. Dosta puta takve stvari se dešavaju i kao proizvod lobiranja učenika od strane samih fakultetskih profesora u srednjim stručnim školama'', navodi se u saopštenju.

Bjelopoljska partija u potpunosti podržava niz poslednjih namjera Ministra prosvjete Predraga Boškovića koji je između ostalog najavio i ispitivane opravdanosti postojanja pojedinih studijskih programa na kojima je angažovan veliki broj profesora, a koji imaju malo studenata.

''Mi smatramo da to treba što prije učiniti posebno na onim studijskim programima, čiji profesori radi većeg broja studenata na svojim odsjecima, lobiraju učenike srednjih stručnih škola u kojima su isti učili ono što nije u skladu ili srodno sa onim što će učiti na tim fakultetima. Takve okolnosti u bitnome negativno utiču na kvalitet obrazovanja'', zaključuju u Bjelopoljskoj partiji.