Podsjećaju da su krajem 2011. godine organizovali regionalnu konferenciju na temu "Rat za mir – 20 godina kasnije“, u znak sjećanja na 6. decembar 1991. godine - najkrvaviji dan opsade Dubrovnika od strane JNA.

"Cilj je bio razgovor o dotadašnjem učinku crnogorskog društva i nadležnih institucija u suočavanju sa prošlošću, sa fokusom na operacije na dubrovačkom ratištu. Na tom skupu, Metodije Prkačin, nekadašnji zatvorenik logora "Morinj“ i jedan od svjedoka u krivičnom postupku pred crnogorskim pravosuđem, javno je optužio Milivoja Katnića, sudiju Apelacionog suda Crne Gore, da je, kao oficir KOS-a, bio odgovoran za pljačke i paljevine u Cavtatu . Sudija Katnić je onda demantovao da je odgovoran za bilo kakve zločine, navodeći da Prkačin „laže“ i da mu „moral nije jača strana“ ", kazale su direktorke ovih NVO Daliborka Uljarević i Tea Gorjanc Prelević. 

Nevladine organizacije HRA, CGO naglašavaju da su  Documenta iz Zagreba tada, u svom reagovanju izrazile zabrinutost zbog načina reagovanja sudije Katnića, koji je, kako tvrde, grubo vrijeđao žrtvu i posredno iznio prijetnje prema Prkačinu umjesto da argumentovano odgovori na prozivke o svom učešću na dubrovačkom ratištu.

"HRA, CGO i Documenta su tada javno pozvale Sudski savjet Crne Gore da se odredi o tome da li je sudija Katnić poslije takvog reagovanja dostojan svoje funkcije. Takođe, HRA, CGO i Documenta su ukazale da je iz obraćanja javnosti sudije Katnića očigledno da se radi o čovjeku koji bi mogao značajno doprinijeti utvrđivanju činjenica iz perioda ratnih dešavanja na području dubrovačke regije i tražile da Tužilaštvo hitno ispita navode iznijete na konferenciji u prisustvu državne tužiteljke Lidije Vukčević, u kojima se pominju i sudija Apelacionog suda Milivoje Katnić i drugi, i o tome obavijesti javnost. Međutim, CGO, HRA i Documenta nemaju informaciju da je bilo koji nadležni organ u Crnoj Gori, posebno državno tužilaštvo, ikada ovim povodom kontaktiralo Prkačina", kazale su Uljarević i Gorjanc Prelević.

Kako dodaju, izostanak rezultata u procesuiranju ratnih zločina od strane crnogorskih nadležnih organa je naglašen i u poslednjem Izvještaju o napretku koji je sačinila Evropska komisija, koja jasno poručuje "Crna Gora mora da osnaži svoje napore u borbi protiv nekažnjivosti ratnih zločina, i da efikasno istražuje, procesuira i kažnjava ratne zločine u skladu sa međunarodnima standardima.

"Mogućnost da na mjesto Glavnog specijalnog tužioca bude izabran neko u odnosu na koga postoji teret sumnje učešća u ratnim zločinima, pri čemu je istraga i gonjenje upravo te vrste krivičnih djela  u nadležnosti Glavnog specijalnog tužioca je posebno zabrinjavajuća. Smatramo da je obaveza državnog tužilaštva da prije konačnog izbora ovo pitanje rasvijetli do kraja", kazale su Uljarević i Gorjanc Prelević.