Državni tužioci sve češće koriste ove alternativne vidove za rješavanje krivičnog postupka. Na ovaj način je tokom prošle godine riješeno čak 549 krivičnih predmeta, uz uslov ispunjavanja zakonom propisanih obaveza, prenose Novosti.
U izvještaju o radu Državnog tužilaštva za 2014. navodi se da su, primjenom ovog instituta, državni tužioci naplatili od osumnjičenih 190.222 eura i uplatili ih u korist humanitarnih organizacija i javnih ustanova i 12.951 euro na ime naknade štete oštećenima.
Ovaj vid "kažnjavanja" prestupa je primjenjivan najčešće za krivična djela krađe, posjedovanja opojne droge, nelegalne gradnje i saobraćajki, koja pretežno spadaju u nadležnost Osnovnog tužilaštva.
Institut odloženog krivičnog gonjenja podrazumijeva da tužilac nakon podataka iz krivične prijave umjesto podizanja optužnice pozove okrivljenog i ponudi mu dogovor, što je moguće samo za krivična djela za koja je predviđena novčana ili zatvorska kazna do pet godina. Kada se postupak dogovora završi i okrivljeni pristane da odradi kaznu ili da je novčano isplati, tu je kraj krivičnog postupka. Svrha ovog instituta je kako rasterećenje sudova i smanjenje troškova krivičnih postupaka, tako i izbjegavanje vođenja krivičnog postupka protiv lica prema kojima nije nužno izricanje krivičnih sankcija.
Najpoznatiji primjer primjene ovog instituta, koji je ujedno izazvao mnogo polemike u crnogorskoj javnosti, jeste slučaj Nasera Keljmendija koji je grijeh za bespravnu gradnju u Ulcinju prije četiri godine otkupio sa 10.000 eura, uplativši po 5.000 ulcinjskom vrtiću "Solidarnost" i školi "Maršal Tito".
Keljmendi je ovaj iznos platio, jer je u Donjem Štoju kod Ulcinja podigao hotel "Kasa grande" za koji nije imao građevinske dozvole. Ovo je otvorilo smisleno pitanje: da li kažnjavanje kriminalnih djela na ovaj način uopšte sprječava ili, čak, podstiče njihovo vršenje, jer počinioci znaju da mogu da se "izvuku" s nekoliko hiljada eura.
Keljmendija Specijalno tužilaštvo Euleksa tereti za organizovani kriminal, teško ubistvo i trgovinu drogom.
