Saradnica na programima u CGO, Tamara Milaš, kazala je da je ta nevladina organizacija kroz dva zahtjeva za slobodan pristup informacijama došla do podataka koji ukazuju na ozbiljne probleme Tužilaštva u uspostavljanju potrebnih kapaciteta za borbu protiv svih vidova kriminaliteta.

"CGO je poslao sljedeća pitanja Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorici i Vrhovnom državnom tužilaštvu: 1) koliki je ukupan broj formiranih predmeta u Vrhovnom državnom tužilaštvu (odnosno Osnovnom državnom tužilaštvu u Podgorci), u periodu od 1.1. 2015. do 30.04.2015; 2) koliki je ukupan broj izviđajnih radnji pokrenut od strane VDT odnosno ODT Podgorica u istom periodu, kao i kakav je njihov status, odnosno da li su završene ili su još uvijek u toku; 3) koliki je ukupan broj optužnih prijedloga od strane VDT odnosno ODT Podgorica u istom periodu", kazala je Milaš.

Milaš ističe da je vrhovno državno tužilaštvo  odbilo ovaj zahtjev CGO-a uz obrazloženje da “ne posjeduje dokument koji sadrži  tražene informacije, te da bi pristup informaciji zahtijevao sačinjavanje nove informacije”. 

"CGO cijeni da je nepostojanje ovih evidencija u VDT-u krajnje zabrinjavajuće, jer to ograničava analizu učinka Tužilaštva i sljedstveno tome uvođenja bilo kakvih mjera intervencije u pravcu poboljšanja stanja", kazala je Milaš.

Ona ističe da je Osnovno državno tužilaštvo u Podgorici  odgovorilo da je u prva četiri mjeseca 2015. formiralo 1, 394 predmeta, pri čemu je u istom periodu napravio 174 optužnih akata odnosno svega 12.48%. 

"Kad se analiziraju sami optužni akti dolazimo do podatka da je tu 146 optužnih prijedloga koji tek treba da se potvrde ili odbiju u smislu prihvatljivosti za sud što je 10.46% od ukupnog broja predmeta, a samo je 28 optužnica koje su u proceduri pred crnogorskim sudovima odnosno 2.01%.  Iz ovog mršavog učinka bi se moglo zaključiti da tužioci gube svoju primarnu ulogu onih koji procesuiraju pred sudovima različite oblike kriminaliteta a pretvaraju se u “izviđače", navodi Milaš.

Kako dalje dodaje, činjenica da VDT nema ovakve podatke ukazuje na neujednačenu praksu vođenja evidencija unutar samog Tužilaštva, što je ozbiljan problem u smislu sistematizacije podataka i analize rada Tužilaštva. 

Ona poručuje da je neophodno uspostaviti sistem odgovornosti u Tužilaštvu, od kojeg mnogo toga zavisi i u procesu pregovora sa EU.

"U Izvještaju o radu Državnog tužilaštva iz 2014. stoji “Kontrolom izvršenom do dana pripreme izvještaja, nijesu utvrđeni propusti koji bi bili osnov za pokretanje postupka za  razrješenje rukovodioca, odnosno državnog tužioca.”. To pokazuje da nije vođen nijedan disciplinski postupak protiv nekog od tužilaca, niti je utvrđeno da su isti prekršili Etički kodeks tužilaca ili zakon, iako je u javnosti bilo više slučajeva ozbiljnih sumnji u zakonitost i etičnost rada tužilaca", kazala je Milaš.

Prema njenim riječima, ovako postavljen sistem u kojem izostaju rezultati, ali i odgovornost tužilaca, otvara i pitanje postojanja neprimjerenog uticaja formalnih i neformalnih centara moći na tužilačku organizaciju. 

"Izostanak funkcionalnog sistema odgovornosti tužilaca i kadrovskih promjena, direktno utiče na efikasnost rada jednog od ključnih organa u izgradnji vladavine prava u Crnoj Gori. Posljednji Izvještaj o napretku Crne Gore koji je sačinila Evropska komisija opominje da se mora posvećenije raditi na uspostavljanju disciplinske odgovornosti. Zato su Tužilaštvu potrebni sistemski rezovi koji će doprinijeti uspostavljanju potrebne odgovornosti u tužilačkoj organizaciji, od disciplinske do krivično pravne, a posljedično i unaprijeđenju učinka Tužilaštva", zaključuje Milaš.