Ona je istakla da zemlje EU imaju problem zbog velikog priliva migranata iz svih zemalja Zapadnog Balkana.

“Razlozi zbog kojih dolaze u države EU su ekonomski, ali je tragično što misle da nemaju ekonomsku perspektivu u svojoj zemlji”, istakla je Štajnaker.

Prema njenim riječima, u zemlje EU dolaze građana s Kosova, iz Srbije, Makedonije, Albanije i Crne Gore. 

Štajnaker ističe da, najprije, treba naći uzrok migracija i analizirati zašto su baš sada pojačane.

“Niko nema pravo na politički azil u Njemačkoj, jer je to protivrječnost. Znači iz zemalja koje su kandidati za članstvo u EU nema smisla tražiti politički azil,  niko ga neće ni dobiti”, bila ja jasna ambasadorka Njemačke.

Potpredsjednik vanjskih poslova i evropskih integracija, Igor Lukšić,  rekao je da učešće civilnog sektora u integracionom procesu igra važnu ulogu, jer pomaže identifikovanju pitanja na koja je važno obratiti pažnju, naročito kada je riječ o pregovaračkim poglavljima i radnim grupama.

“Šest zemalja koje su u procesu integracija, ali u različitim fazama, treba da rade zajednički kako bi prevazišli prepreke”, istakao je Lukšić.

Prema njegovim riječima prepreke postoje u tri ključne oblasti.

“Prva je vladavina prava, jer svaka zemlja ima probleme s kriminalnim grupama i zajednički mogu da suzbiju takve pojave. Druga važna oblast je  infrastruktura i povezivanje - mreža za Jugoistočnu Evropa koja pomaže identifikovanju mogućnosti saradnje u oblasti saobraćajne i energetske infrastrukture. 

“Nema napretka ako nema investicija u infrastrukturu”, istakao je on.

Lukšić je naglasio i da su migracije problem svih zemalja čiji građani odlaze u potrazi za boljim životom.

Treća oblast u kojoj su prepoznate prepreke u integracionom procesu je smanjenje, odnosno eliminisanje biznis barijera. 

“Sa Evropskom bankom za obnovu i rzavoj (EBRD) radi se studija, kako bi uočili gdje je potrebno još djelovati”, pojasnio je on.

Lukšić je dodao i da treba tražiti rješavanje problema nezaposlenih mladih.

“Bez transformacija ovog regiona neće biti uspjeha kakav želimo, a četiri zemlje, čiji predstavnici su ovdje, idealan su primjer kako je to moguće”, rekao je on.

Predsjednik Evropskog pokreta u Crnoj Gori, Momčilo Radulović, naglasio je važnost regionalne saradnje, dodavši da ta organizacija učestvuje u integracionim procesima Crne Gore na više nivoa.

“Naše zemlje su male i nemamo ni finansijskih ni ljudskih kapaciteta da se sami borimo protiv negativnih pojava, zbog čega moramo zajedno djelovati kao region”, smatra Radulović.

Seminar “Umrežavanje Zapadnog Balkana i EU strukture: Kako promovisati regionalne vrijednosti i dostignuća u EU - iskustvo Višegradske grupe", u okviru projekta “Regionalna konvencija o evropskoj integraciji", realizuje Evropski pokret u Crnoj Gori u saradnji sa Evropskim pokretom u Srbiji, Evropskim pokretom u Albaniji i Istraživačkim centrom za spoljnu politiku Slovačke.

Projekat su finansijski podržali Njemački pakt za stabilnost i Međunarodni Višegradski fond.

Izvor:Cdm.me