UNHCR se oslanja na podatke Vlade, prema kojima je Crna Gora od 90-ih godina prošlog vijeka primila više od 100.000 izbjeglica koje su pristigle usljed sukoba na prostoru bivše Jugoslavije. Prema podacima iz posljednje preregistracije sprovedene 2009. godine, u Crnoj Gori se nalazi 16.500 izbjeglica,prenosi Antena M.

Izbjegličku populaciju u Crnoj Gori, kako je kazao Čajlan, uglavnom čine raseljeni sa prostora bivše Jugoslavije.

Najvažniji izazov za Crnu Goru u narednom periodu je, smatra Čajlan, okončanje raseljeništva izbjeglica iz bivše Jugoslavije dugog pune dvije decenije, bilo putem dobrovoljnog povratka ili lokalne integracije, uz trajno rješavanje njihovog stambenog pitanja.

"Takođe, budući da nekoliko hiljada lica nije bilo u mogućnosti da podnese prijavu za status stranca zbog problema u pribavljanju neophodne dokumentacije u svojim opštinama porijekla, naročito na Kosovu, ovim ljudima je potrebna dodatna pomoć u sakupljanju dokumenata kako bi regulisali pravni status. Nadalje, Romi i Egipćani izbjegli sa Kosova koji borave u Crnoj Gori, naročito oni koji žive u kampovima na Koniku, i dalje se suočavaju sa svakodnevnom diskriminacijom, pa su upravo oni najviše marginalizovana populacija u društvu", poručuje on.

Apatridi, odnosno lica bez državljanstva, kaže predstavnik UNHCR, takođe predstavljaju izazov za Crnu Goru.

"Ovi ljudi su praktično nevidljivi i nemaju osnovna prava, kao što su pravo na zdravstvenu zaštitu, zaposlenje i obrazovanje. UNHCR kontinuirano pruža podršku Vladi u prepoznavanju i pružanju pomoći onima koji su se izjasnili kao apatridi", kazao je on.

Još jedan izazov za Crnu Goru su tražioci azila.

"U Crnoj Gori je prethodnih nekoliko godina došlo do naglog porasta lica koja traže azil usljed sukoba na Bliskom istoku i u Africi. Crna Gora je tokom 2013. godine prihvatila rekordnih 3.500 tražilaca azila, dok je broj ovih lica tokom 2014. godine iznosio oko 2.300. Takođe, sukob u Siriji natjerao je gotovo četiri miliona ljudi da napusti ovu zemlju, a jedan broj njih se odlučuje i za surovo putovanje prema Crnoj Gori, vrlo često i pješke, odakle najčešće nastavljaju put ka Zapadnoj Evropi kao kranjoj destinaciji", kazao je Čajlan, dodajući da će upravo to zasigurno biti ozbiljan izazaov za sistem azila u Crnoj Gori, koji može zahtijevati dalje prilagođavanje novonastaloj situaciji.

Kada je problem izbjeglica u pitanju, Čajlan smatra da bi crnogorska vlada trebalo da nastavi da štiti izbjeglice sa postojećim entuzijazmom i da ih podržava u ostvarivanju prava, kao i da olakša njihovu lokalnu integraciju ili dobrovoljni povratak u mjesto porijekla.