Postojeći stubovi se farbaju u crveno -bijelu boju koja će doprinijeti njihovoj veoma upadljivoj vidljivosti i nedopustivom narušavanju vizuelnog ambijenta kanjona Tare, koji je kako podsjećaju, drugi po veličini u svijetu (posle kanjona Kolorado u SAD), a najveći je kanjon u Evropi sa prosječnom dubinom kanjona od 12oo m.
"Još jedna začuđujuća stvar oko ove aktivnosti je i to, što se pomenuti stubovi dalekovoda farbaju pred samo njihovo već planirano uklanjanje zbog izgradnje novog dalekovoda na ovoj trasi, čiji je završetak planiran da se okonča do kraja 2017 godine. Zahtijevamo da se odgovori na pitanje zašto se sada farbaju stubovi dalekovoda, ako se zna da će oni prema planu prolaska dalekovoda Pljevlja - Lastva biti uklonjeni, a na njihovo mjesto biti postavljeni novi, po gabaritima i snazi daleko veći stubovi? Da li se to nekome namješta posao da bi se na brz i lak način došlo do lako zarađenog novca na štetu prirodnog dobra i turističke valorizacije kanjona rijeke Tare?", pitaju iz te NVO.
Iz te NVO, se pitaju da li donosioci odluka uopšte znaju da posjetioci i turisti koji dolaze na Taru, ne žele da gledaju crveno - bijele stubove dalekovoda koji se pružaju sa jedne strane kanjona na drugi, već žele da vide jedinstveno čudo prirode koje drugi nemaju, a mi imamo, ali izgleda uzalud.
"Ovom prilikom želimo skrenuti pažnju javnosti i na planove energetičara oko dalekovoda koji će proći kroz kanjon Tare do kraja 2017 godine. Naime, Prostorni plan posebne (PPN) namjene za durmitorsko područje se drži u formi nacrta nekoliko godina i ne usvaja se. Tim planskim dokumentom je predviđano je da se koridorom kroz NP “Durmitor” 400 kilovoltni dalekovod locira četiri kilometra od velikog mosta na rijeci Tari, tako da ne bi bio vidljiv sa mosta kao glavnog vidikovca na ovom području i objekta koji je jedan od najposjećenijih turističkih objekata u Crnoj Gori", navodi se u saopštenju.
Međutim iz tekstualnog i grafičkog dijela Detaljnog Prostornog Plana (DPP) se može zaključiti da će udaljanost novog dalekovoda od već postojećeg jačine 110 KW (Pljevlja – Žabljak )na nekim mjestima biti od 150 do 600 metara i 150 metara nizvodno od Manastira Sv. Arhangela Mihaila, koji je sakralni objekat ?! Širina koridora dalekovoda u ovom veoma osjetljivom i zaštićenom području je 1 km. što dozvoljava investitoru dodatna pomjeranja stubova i žica unutar ose koridora tokom projektovanja.
"Na sve ove negativne posledice smo upozoravali i prije par godina, obrađivaču plana dostavili preko 20 stranica sa vrlo ozbiljnim primjedbama na taj dokumenat, kada niko nije imao razumijevanja da na jedan krajnje ozbiljan način razmotri mogućnosti smanjenja uticaja ovog projekta na zaštićeno područje koje se nalazi pod dvostrukom zaštitom", saopštili su iz NVO "Breznica".
Prakse naprednih Evropskih zemalja su da se dalekovodi ne vode i ne grade kroz zaštićene područja, pogodtovo ne kroz UNSECO-u svjetsku baštinu, a ako se pak mora raditi, onda se to radi kabliranjem, tj. podzemnim kablovima.
"Ovakvo ponašanje i aktivnosti koje su u potpunoj suprotnosti sa deklaracijom o opredeljenju Crne Gore kao ekološke države je nedopustivo i pokazuje pravi odnos prema već usvojenim dokumentima koji očigledno nisu obevezujući za one koji su plaćeni novcem građana da štite nacionalna dobra, na način kako je to određeno već ratifikovanim i uvojenim pravnim aktima. Sjetimo se Skupštinske deklaracije o zaštiti rijeke Tare (“Sl.list RCG”,br. 78/04, od 22.12. 2004.) kojom se zabranjuju svi građevinski zahvati u području kanojna Tare, koja se takođe ignoriše", navodi se u saopštenju.
Ekološko društvo “Breznica” je i ovog puta, kao i bezbroj puta do sada, otkrilo i evidentiralo drastično kršenje Ustava i važećih Zakona Crne Gore, međunarodnih konvencija i sporazuma od strane neodgovornih državnih istitucija i pojedinaca, deklaracije koja je usvojena u crnogorskom parlamentu, a koja se na ovaj način krši, te ćemo o tome obavještavati međunarodne institucije i organizacije u prvom redu kancelariju UNESCO-a u Parizu, Evropsku parlanemt u Briselu i druge.
Komentari