Ljekari savjetuju da treba uzimati što više tečnosti, prije svega vode, jesti laganu hranu, adekvatno se oblačiti, izbjegavati alkohol, manje piti kafe, tuširati se više puta dnevno i zaštiti se od sunca.

Novorođenčad, odojčad i djeca uzrasta do četiri godine posebno su osjetljiva na visoke temperature vazduha, pri čemu često ne ispoljavaju brzo znake i simptome kao odrasli. 

Zbog toga djeci treba oblačiti pamučnu odjeću svijetlih boja koja nije tijesna, a bebama je dovoljna pelena i benkica bez rukava. 

Bebe i decu za vrijeme jakih vrućina ne treba izvoditi napolje, a ako se izvode, to treba činiti isključivo u ranim jutarnjim ili večernjim satima. 

Tokom izlaska, bebe i djecu uzrasta do godinu dana uvijek treba držati u hladovini uz odgovarajuću zaštitu od sunca, što podrazumijeva pamučnu široku garderobu koja ne steže, svijetlih boja, šeširić, kremu sa zaštitnim UV faktorom. 

Djeci staroj godinu dana i starijoj mogu se ponuditi komadi zaleđenog voća, na primjer lubenice koje mogu da sisaju i tako unesu dodatno tečnost i istovremeno se rashlade. 

Redovno provjetravanje prostorija u stanu je najbolje u ranim jutarnjim i kasnim večernjim satima, a u najtoplijem dijelu dana treba zatvoriti prozore, spustiti roletne…

Što se tiče putovanja, na put treba krenuti u ranim jutarnjim satima, zaštititi prozorska stakla kola tamnim folijama ili zastorima da bi se spriječio kontakt sa sunčevim zracima. 

Stručnjaci ukazuju da klimatski uslovi utiču na potrebe organizma za određenom vrstom hrane, pa tako u ljetnjem periodu, naročito tokom visokih temperatura, organizam nema potrebu za velikim energetskim unosom, već prvenstveno za odgovarajućim unosom tečnosti. 

Lekari ne preporučuju nadoknadu tečnosti samo unosom sokova bez obzira na njihov sadržaj šećera ili vještačkih zaslađivača, a poželjni su osvježavajući napici poput hladnog čaja, nabolje biljnog, pripremljenog na uobičajen način i ohlađen u frižideru. 

Kada je u pitanju izbor vrste hrane, stručnjaci savjetuju veći unos povrća i to svježeg ili spremljenog kuvanjem na pari ili u vodi ili grilovanjem i svježeg voća. 

Od mliječnih proizvoda prije svega mlad sir od obranog mlijeka, jogurt i obrano mlijeko, uz izbjegavanje jakih sireva, kajmaka, pavlake i butera zbog velike količine masnoće koju sadrže. 

Takođe je neophodno smanjiti unos mesa, uz preporuku za korišćenje prije svega ribe, piletine i ćuretine, a ne savjetuje se prženje i pohovanje za pripremu mesa, kao ni uzimanje suhomesnatih proizvoda. 

Žitarice treba unositi svakodnevno u manjoj količini, hljeb i musli, a smanjiti ili isključiti upotrebu lisnatih tijesta i pekarskih peciva koja sadrže velike količine masnoće. 

I tokom ljeta ishrana treba da je redovna, što podrazumijeva određen ritam obroka u toku dana, a poželjni su češći, manje obilni obroci. 

Posebnu pažnju treba posvetiti pravilnom čuvanju namirnica koje se tokom ljeta brže kvare i to prije svega namirnica životinjskog porijekla s obzirom da predstavljaju dobru podlogu za razvoj bakterija, a najosjetljivije su meso i prerađevine, riba, jaja, mlijeko i mliječni proizvodi pa ih obavezno treba čuvati u frižideru. 

Stručnjaci upozoravaju da je od svih mliječnih proizvoda sladoled najčešći krivac za nastanak trovanja hranom u ljetnjem periodu jer, po svom sastavu jaje predstavlja idealnu podlogu za razvoj salmonele i zato je neophodna dobra termička obrada, odnosno izbjegavati korišćenje proizvoda, na primjer kolača, kremova, sladoleda koji sadrže sveža jaja. (Tanjug, CdM, Kodex)