Skupštinski Odbor za ekonomiju, finansije i budžet prihvatio je danas amandmane poslanika vladajuće koalicije na predložene dopune Zakona o porezu na dohodak građana kojima se koriguje poreska osnovica kao i visina poreske stope.

Poslanik Demokratske partije socijalista (DPS), Zoran Jelić i Socijaldemokratske partije (SDP), Damir Šehović predložili su jutros na sjednici Odbora za ekonomiju, finansije i budžet da se oporezuju zarade iznad 720 eura bruto, odnosno 479 eura neto i primijeni poreska stopa od 15 odsto na iznose iznad

Njihov predlog usvojen je popodne, kada je nastavljena sjednica Odbora, koja je bila prekinuta zbog skupštinskog zasjedanja. Amandmane je prihvatio i predstavnik predlagača predloga, odnosno Ministarstva finansija.

Odbor je odlučio da predloži Skupštini da odbije tri amandmana koji su podnijeli poslanici Socijalističke narodne partije (SNP) Srđan Milić, Zdenka Popović i Aleksandar Damjanović, kao i dva amandmana poslanika Demokratskog fronta Nebojše Medojevića i Branke Bošnjak.

Na taj način ovom mjerom bi bilo obuhvaćeno 44.000 radnika, dok 124.000 radnika ne bi bilo pogođeno novim nametima

S obzirom da podnosioc dva amandmana, poslanik Andrija Popović nije bio u mogućnosti da prisustvuje sjednici, Odbor se nije izjasnio o njegovim amandmanima. Popović je ranije danas tokom skupštinskog zasjedanja kazao da su njegovi amandmani slični onima koje su dostavili Šehović i Jelić.

Poslanici su danas završili raspravu u načelu o Predlogu dopuna zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojima je predviđeno dodatno oporezivanje zarada.

Prije početka zasjedanja, oko 11 sati, nekoliko stotina građana se okupilo ispred zgrade parlamenta protestujući protiv usvajanja kriznog poreza, kojim je prvobitno bilo predviđeno dodatno oporezivanje od tri odsto zarada preko 400 eura bruto, odnosno 268 eura neto.

Na taj način ovom mjerom bi bilo obuhvaćeno 44.000 radnika, dok 124.000 radnika ne bi bilo pogođeno novim nametima.

Opozicija je je ranije najavila da neće podržati taj predlog, javlja TV Vijesti.

Predstavnik Saveza sindikata (SSCG), Ljiljana Krivokapić podržala je predlog, jer, kako je kazala, želi mir u svojoj zemlji.

"Smatram da država ima potencijala da se svi zajedno izborimo protiv krize, hajde da damo šansu da izađemo iz krize. Sprovodimo socijalni mir tamo gdje se može sprovesti", navela je Krivokapić.

Ona je poručila da ukoliko Vlada poslodavce natjera da uplaćuju zdravstveno osiguranje dobiće 15 do 20 miliona eura dodatnih prihoda.

Poslanici odlučuju

Poslanici u Skupštini Crne Gore odlučuju danas da li će usvojiti predlog Vlade o dodatnom oporezivanju zarada zaposlenih.

Ranije predlozi koji su trebali da se nađu ispred poslanika su predlog Vlade da se sa dodatnih tri odsto oporezuju sve zarade u bruto iznosu većem od 400 eura, što bi značilo smanjenje svih neto plata većih od 267 eura za 4,5 odsto, kao i predlog poslanika SNP-a da se dodatno oporezuju sve plate koje su u bruto iznosu veće od hiljadu eura.

Iz manje članice vladajuće koalicije SDP-a najavili su svoj amandman prema kojem bi se oporezovale progresivnom stopom sve plate veće od prosječne koja sada iznosi 497 eura.

Vujanović: Sačekati kraj rasprave

Predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović smatra da, prije bilo kakvog izjašnjavanja o dopunama Predloga zakona o porezu na dohodak fizičkih lica, kojima se dodatno oporezuju zarade, treba sačekati završetak skupštinske rasprave koja je u toku.

"Sačekajmo da se unutar parlamenta završi rasprava i da se vidi kakav će biti odnos prema zakonu. Nemojmo prognozirati taj ishod", kazao je Vujanović novinarima nakon predstavljanja Nacionalnog izvještaja o razvoju po mjeri čovjeka 2013.

On je naveo i da je ministar finansija Radoje Žugić pokazao da je raspoložen da se pronađu modeli koji će obezbijediti izdašnost kako bi se osiguralo smanjenje budžetskog deficita, što će obezbijediti privremenost tih mjera i zaštititi od mogućih negativnih posljedica koje bi izostale da se krizne mjere ne preduzimaju.

Vujanović je na pitanje da li će potpisati taj zakon, odgovorio da je uvijek bio u funkciji onoga što je konstruktivno.

"Istovremeno tražim razumijevanje za položaj predsjednika države u smislu kapaciteta kojima on raspolaže i onog ovlašćenja koje ima prilikom proglašenja zakona", rekao je Vujanović.

On je kazao da se to svodi na sagledavanje postoji li unutrašnja kolizija norme jedino ako postoji da ima negativan odnos prema zakonu, ukoliko ne postoji onda je to stvar sadržaja zakona, odnosno ispitivanje njegove ustavnosti.

SSCG: Pozitivan iskorak

Najnoviji predlog Skupštini da se prosječne zarade do 479 eura, koliko iznosi prosječna zarada, dodatne ne oporezuju, a da se na iznose iznad toga primjenjuje stopa od 15 odsto pozitivan je iskorak, ocijenili su iz Saveza sindikata (SSCG).

U Savezu smatraju da se još jednom pokazalo da je strpljivo vođenje socijalnog dijaloga i pregovora najbolji put za zaštitu zaposlenih, čemu će ta sindikalna organizacija i ubuduće dati punu podršku.

"Usvajanje ovog predloga za 124 hiljade zaposlenih u Crnoj Gori koji primaju platu do nivoa prosječne neće biti nikakvih izmjena, a za preostalih 44 hiljade zaposlenih poreska osnova od 15 odsto primjenjivaće se ne na cijeli iznos plate, nego na razliku od prosječne do stvarnog iznosa plate", navodi se u saopštenju SSCG.

Na taj način zaštitiće se, kako su naveli, najsiromašniji sloj radnika na čemu je od početka insistirao SSCG tako da usvajanje tog Zakona neće ugroziti radnike sa najmanjom zaradom tog nivoa.

"SSCG smatra da će usvajanjem tog Zakona teret ekonomske krize biti pravednije raspoređen, odnosno da će poreskom stopom biti obuhvaćen onaj dio zaposlenih koji to može bolje podnijeti", smatraju predstavnici Saveza.

Oni podržavaju činjenicu da te mjere mogu važiti samo kratkoročno, najdalje do kraja ove godine, a da će Vlada u cilju prevladavanja složene ekonomske situacije preduzeti i niz narednih koraka koji će doprinijeti stabilizaciji ekonomskih i socijalnih uslova u Crnoj Gori.

"Usvajanjem ovako modifikovanog kriznog poreza samo su djelimično usvojeni zahtjevi SSCG pa ćemo u narednom periodu pokušati da u dijalogu sa socijalnim partnerima, posebno sa Vladom realizujemo neke naše stare zahtjeve", dodali su iz SSCG.

Međutim, najznačajnijim zahtjevima u Savezu smatraju povećanje minimalne cijene rada sa sadašnih 147 eura na mnogo viši nivo, na nivo od 200 do 250 EUR. To je posebno značajno jer se linija siromaštva u Crnoj Gori nalazi na granici od 175 eura.

"Privremeni karakter usvojenih mjera obavezuje sve socijalne partnere, a posebno Vladu na preduzimanje energičnih koraka u pravcu oporezivanja enormnog bogatstva i uvođenje progresivne stope oporezivanja kao što se to radi u regionu i u Evropi, čime bi se omogućila i konsolidacija budžeta i oporavak ekonomije, što bi doprinijelo poboljšanju standarda svih građana", zaključuje se u saopštenju.

izvor: (vijesti)