-Daliborka Uljarević, izvršna direktorka CGO-a, na otvaranju je istakla da je „značajan broj naših postojećih kriza rezultat pomanjkanja upravo obrazovanih kadrova sa integritetom i zato naša stopa tolerancije prema korupciji u obrazovanju treba da bude nula“.

Prema njenim riječima korupcija u obrazovanju je najizraženija u visokoškolskim ustanovama, gdje su mogućnosti zloupotrebe i koristi od te zloupotrebe najveće, a štetu trpi Budžet Crne Gore, studenti i studentkinje, i cijelo društvo u konačnici.

Posebno se osvrnula na goruća pitanja u ovoj oblasti koja se odnose na finansijsko poslovanje UCG, prenormiranost, zatim dupla zapošljavanja, plagijate itd.  

“Mi u CGO-u predlažemo uvođenje obaveza da svi magistarski i doktorski radovi akademske strukture zapošljenih na visokoškolskim ustanovama u Crnoj Gori, kao i nosilaca javnih ovlašćenja, budu dostupni u elektronskoj formi na portalima visokoškolskih ustanova, kao i na sajtu Ministarstva prosvjete za nosioce javnih ovlašćenja”, dodaje Uljarević i najavila da će CGO u narednih godinu dana dokumentovano predstaviti neke ilustrativne slučajeve plagijata predstavnika akademske zajednice i funkcionera. “Nadam se da će i reakcije nadležnih organa i akademske zajednice tada biti zrelija, profesionalnija i učinkovitija”, navela je ona.

 „Održivi antikorupcijski mehanizmi treba da dovedu do toga da je zvanje rezultat znanja kojim neko raspolaže, a ne da se zvanje, kako nam to tekući primjeri iz crnogorske zbilje pokazuju, plaši znanja“, zaključila je Uljarević.

Potpredsjednik Vlade Duško Marković kazao je da je obrazovanje opravdano označeno kao oblast od posebnog rizika kada je riječ o korupciji.

Prema njegovim riječima, obrazovanju je i u okviru pregovaračkog poglavlja 23 posvećena pažnja.

Marković je naglasio, kako je naveo, snažnu političku volju Vlade Crne Gore za jačanje mehanizama borbe protiv korupcije u svim segmentima.

„Ta borba ne smije biti samo reaktivna i represivna jer bismo je onda sveli na posljednju liniju odbrane gdje se borimo sa posljedicama“, rekao je Marković.

Ona, kako je poručio, mora biti proaktivna i preventivna, „usmjerena na uzroke, posebno u oblastima gdje su posljedice dužeg trajanja, kao što je obrazovanje“.

Rektorka Univerziteta Crne Gore, Radmila Vojvodić, je ukazala da su Univerziteti garanti postojanosti zajednice u kojoj djeluju. „Bez njih ne možemo govoriti ni o identitetu ni o vrijednosti društva. Mi upravo prolazimo kroz tranziciono iskustvo i ne možemo kvalitetno pribjeći promjenama a da svi sudionici društva ne razumiju razloge. Javnost još uvijek nije spremna da razgovara o njima“, kazala  je rektorka.

Ona je ocijenila da je važno suočiti se sa problemima kako bi oni bili efikasno riješeni, ali i konačno prekinuti praksu neetičnog i neprofesionalnog djelovanja u akademskoj zajednici.

Vojvodić je podsjetila da je „student važan, i on i njegovo znanje mora biti u centru pažnje Univerziteta Crne Gore. Ono što smo ostvarili uvijek nas jednako upućuje na ono što nismo“.

U okviru tematskog panela Visoko obrazovanje u Crnoj Gori: pravni okvir i usklađenost sa standardima i praksama EU Branka Tanasijević, predsjednica skupštinskog Odbora za prosvjetu, nauku, kulturu i sport navela je da je korupcija u obrazovanju veliki problem upravo iz razloga što su kvalitetni ljudski resursi neophodni za napredovanje društva.

Ona je naglasila neophodnost kontinuiranog rada upravo u sociološkom aspektu jer smatra da je zabrinjavajuće to što je 15% građana Crne Gore izjavilo da je spremno da koruptivno djeluje prema predstavnicima visokoškolskih institucija kako bi ostvarilo benefite.

“Korupcija nije samo pravno već i etičko pitanje”, zaključila je Tanasijević.

Pomoćnica ministra prosvjete, Mubera Kurpejović, kazala je da je “Vizija obrazovanja - efektivno, kvalitetno i fleksibilno obrazovanje kao jedan od najbitnijih faktora ekonomskog i civilnog razvoja, koje za rezultat ima ljudske resurse sa konkurentnim znanjem, vještinama i sposobnostima za tržište rada i koje omogućava jednake mogućnosti za lični i profesionalni razvoj kao i socijalnu uključenost u društvo zasnovano na znanju”.

Ona je istakla da su izazovi sa kojima se Crna Gora u ovom trenutku susreće rad na poboljšanju zapošljavanja, doživotno učenje kroz unaprijeđenu saradnju sa poslodavcima, naročito u razvoju obrazovnih programa. Dodatno bi, prema njenim riječima, trebalo raditi na uvećanju akademske, kao i mobilnosti studenata, poštovanju slogana Bucharest Communiqué Strengthening mobilnosti u cilju boljeg učenja i usvajanje strategije "Mobilnost za Bolje Učenje".

Prof. dr Maja Baćović, prorektorka Univerziteta Crne Gore, ocijenila je da je “osnovni etički princip rada naučnika intelektualno poštenje, koje se ogleda u korektno primijenjenim metodama, kritičkom ispitivanju dobijenih rezultata i njihovom autentičnom objavljivanju”. 

Ona je podsjetila i da je Novi etički kodeks UCG usvojen aprila 2015. „Pripadnici univerzitetske zajednice dužni su da poštuju moralna prava, imovinska prava i druga prava titulara intelektualne svojine. 

"Pripadnici univerzitetske zajednice moraju jemčiti za izvornost (orginalnost) svojih objavljenih naučnih radova i umjetničkih djela, kao i za tačnost i poštenje u prikazivanju i navođenju informacija o porijeklu ideja i navoda kojima su se u radu koristili. Plagiranje, izmišljanje rezultata i krivotvorenje rezultata smatraju se najtežim oblicima naučnog i akademskog nepoštenja.“, izričita je Baćović.

Prof. dr Nenad Vuković, rektor Univerziteta Mediteran istakao da je institucija sa koje dolazi “prošla kroz mnogo poteškoća, jer privatno obrazovanje nema tradiciju u Crnoj Gori.

“Zainteresovani smo za jak državni Univerzitet i za legalizovanu saradnju sa ostralim univerzitetima. Smatramo da smo unijeli novi kvalitet u obrazovni sistem, a privatni univerziteti ne mogu biti konkurencija državnom Univerzitetu, nego samo inpuls da se radi bolje, jer se kroz konkurenciju dolazi do višeg kvaliteta. Slabe će vrijeme ugasiti”, kaže Vuković. 

Vuković je osudio praksu duploga zapošljavanja i naveo da je zakonski okvir za plagijate nedovoljno precizan a da univerziteti nemaju odgovorajuće softvere za provjeru akademskih radova.

Prof. dr Đorđije Borozan, prorektor Univerziteta Donja Gorica, smatra da sve “visokoškolske institucije imaju za cilj visok kvalitet obrazovanja, to nam je zajednički cilj i tome doprinosi novi zakon o obrazovanju koji je donešen.

” Bitan element bilo kakvih nezakonitih radnji je, kako on ističe, učešće studenata u samom tom procesu i svaka visokoškolska institucija mora, pored propisanih mehanizama pronaći i sopstvene načine borbe sa ovim problemima", kazao je on.

On je zaključio citirajući Abdula Kalama: “Ako će jedna zemlja postati slobodna od korupcije i postati nacija zdravih umova, snažno osjećam da postoje tri ključna člana društva koja mogu napraviti tu promjenu, to su: otac, majka i učitelj!”

Drugim tematskim panelom Mobilnost studenata, sistem raspodjele stipendija i smještaja u studentskim domovima moderirala je  Snežana Kaluđerović, koordinatorka programa u CGO-u koja je naglasila da je taj panel suštinski posvećen studentima “koji su po našoj ocjeni, nedovoljno u fokusu diskusija o visokom obrazovanju, posebno kad je riječ o onim temama koje direktno utiču na uslove njihovog studiranja i na mogućnost mobilnosti, koja je i u osnovi reformisanog sistema visokog obrazovanja”.

“Problemi koji opterećuju same univerzitete se svakako reflektuju i na ukupan kvalitet obrazovanja koje studenti stiču. Tu prije svega mislim na prenormiranost ili preopterećenost određenih predavača, neusklađenost stepena studija sa evropskim prostorom visokog obrazovanja, neizbalansiranost potreba tržišta rada i ponude studijskih programa, nisku efikasnost studiranja, nisku mobilnost i nastavnika i studenata itd”, smatra Kaluđerović.

Božidarka Malešević - Marković, načelnica Direkcije za učenički i studentski standard u Ministarstvu obrazovanja, pojasnila je da “Odluku o dodjeli i prestanku kredita stipendija donosi komisija koju imenuje ministar. Prilikom dodjele  kredita i stipendija komisija polazi od indeksa uspjeha za kredite i  od zastupljenosti studijskih programa za stipendije i utvrđuje broj stipendija koje se dodjeljuju studentima ustanova visokog obrazovanja za prirodne odnosno društvene nauke”.

 “Student nezadovoljan odlukom komisije ima pravo prigovora u roku od tri dana od dana objavljivanja rezultata raspodjele Upravnom odboru doma. Konačna rang lista sa brojem bodova, odnosno indeksom uspjeha objavljuje se na internet adresi Ministarstva, u skladu sa Akcionim planom o korupciji o obrazovanju“, ističe Malešević - Marković.

Miloš Pavićević, predsjednik Studentskog parlamenta Univerziteta Crne Gore, koji je govorio o sistemu raspodjele stipendija i smještaja u studentskim domovima rekao je da je u prethodnoj studijskoj godini podnešena 1.601 prijava za smještaj u domovima u Podgorici.

“Studenti su imali pravo prigovora, svi prigovori odnosili su se na dopunu dokumentacija, nije izjavljena nijedna žalba na nepravilno bodovanje, niti na rad Komisije za raspodjelu, to je navedeno u Izvještaju Komisije za raspodjelu mjesta u domovima”, naglasio je Pavićević. 

Balša Lubarda, predsjednik Udruženja studenata Univerziteta Donja Gorica, je istakao da studenti ove obrazovne jedinice imaju priliku da u okviru sopstvenih obrazovnih programa učestvuju u različitim programima mobilnosti. On je takođe istakao da je vidljiv napredak koji se tiče zakonske regulative kada su u pitanju stipendije i da je prosjek na godini studija najbitniji kriterijum.

“Pored toga, cjelokupan proces prijavljivanja za smještaj u domovima je jasan, transparentan i vidljiv, a student UDG smatraju da je isti korektan i prihvatljiv”, dodaje Lubarda.

On je prenio sugestiju studenata UDG da se unaprijedi sistem identifikacije u starim domovima, kako ne bi došlo do zloupotrebe smještaja.

Wanda Tiefenbacher, međunarodna saradnica na programima u CGO-u je napravila poređenje sa raspodjelom stipendija u zemljama Evropske unije pa je tako istakla da npr. u Njemačkoj ima nekoliko stipendijskih programa koji su dostupni kako domaćim, tako i međunarodnim studentima.

Ona je posebno obradila u svojoj analizi Hrvatsku, Njemačku, Dansku i Tursku, ali i tekuće programe koje podržava Evropska komisija.

Ona je istakla da su ulaganja u visoko obrazovanja ulaganja u razvoj društva.

Maria Glišić, koordinatorka u Regionalnoj kancelariji Heinrich Böll fondacije, smatra da ne postoje velike razlike u akademskoj situaciji u regionu, naročito se osvrnuvši na primjer Srbije. “Mi se ovdje svi borimo sa istim naslijeđem, kao i sa pitanjem da li Bolonja doprinosi napretku profesora ili studenata i njihovoj mobilnosti”, kaže Glišić.