Kako su naveli, Mještani Budve, vlasnici plovnih objekata u gradskoj luci,bili su zaprepašćeni novim, uvećanim cijenama korišćenja vezova. 

"Cijena korišćenja veza za barku sa kabinom dužine od 6 do 7 metara u proteklih 10 godina je narasla za više od 130%. Vlasnici sada plaćaju za istu uslugu oko 700 eura, a prije 10 godina cijena je bila 300 eura. Radi se o plovilima skromnih mogućnosti i male tržišne vrijednosti, a ne o poludeplasmanskim čamcima i gliserima za čije vezivanje su cijene višestruko veće", navodi se u saopštenju.

Kako dodaju, sva ova priča ne bi bila toliko čudna da nije riječ o državnoj imovini kojom gazduje državno preduzeće  Morsko dobro.

"Po već razrađenom scenariju, "strateški partneri" prave države u državi kreirajući sopstvena pravila i cjenovnike,a uz to obećavajući milionske investicije. Po kom zakonu i pravilniku je zakupac Nil Emilfarb mogao pretvoriti gradsku luku u marinu? U evropskim turističkim metropolama ne postoji sličan primjer. Drvene barke i brodići se vezuju ispod zidina drevnih gradova,a marine za jahte su smještene daleko izvan tih zona. U slučaju budvanske luke je obrnuto", navodi se u saopštenju URA Budva.

Kako navode, sličan scenario je pripreman u Baru i Tivtu, ali je u tim gradovima, uz veliku borbu i protivljenje građana,sačuvan status gradskih luka,a vlasnici plovila plaćaju višestruko niže zakupe vezova od Budvana. 

"Građanskim protestom i jednočasovnom blokadom luke mogla bi se skrenuti pažnja i Specijalnom tužilaštvu da pročešlja dokumentaciju Morskog dobra, kako bi neko konačno odgovarao za decenijsku pljačku građana", zaključuje se u saopštenju.