Prije svega, građani treba da izbjegavaju boravak tokom najtoplijeg dijela dana, od 10 do 17 sati, ali i da ne rade teške fizičke poslove u tom period.

Tokom rada se preporučuje pravljenje češćih i kraćih pauza radi osvježenja.

“Redovno unositi dovoljne količine tečnosti i uz sebe uvijek imati vodu za piće. Izbjegavati alkohol, gazirana i previše zaslađena pića, ne pretjerivati sa unosom kofeina. Tuširati se mlakom vodom više puta na dan. Jesti češće, manje obilne, lagane obroke u vidu povrća, žitarica i voća. Izbjegavati masnu i začinjenu hranu, suhomesnate proizvode, kao i slatkiše”, stoji u preporukama IZJ-a.

Temperaturu prostorija u kojima se boravi treba održavati ispod 32 stepeni u toku dana, odnosno 24 stepena u toku noći.

Pri izlasku savjet je da se nose šeširi širokog oboda i sučane naočare, a poželjno je zaštiti se kremom sa faktorom. Doktori preporučuju i da se nosi svijetla, komotna odjeću od prirodnih materijala.

“Obzirom da je odgovor na izlaganje visokim temperaturama individualan, neke osobe su osjetljivije i zdravstvene posljedice su kod njih teže. U tu grupu spadaju hronični bolesnici, djeca, trudnice, stari ljudi. Praćenje zdravstvenog stanja kod ovih osoba se obavlja sa posebnom pažnjom i uz konsultaciju sa ljekarima koji inače prate njihovo stanje”, ističu u IJZ-u, prenosi CdM.

Suština uticaja visoke temperature na organizam je povećani gubitak tečnosti i pokušaj organizma da se zaštiti tako što pokušava da se “hladi” pomoću širenja krvnih sudova na koži   Posljedica ovih, u osnovi fizioloških procesa, jeste pad pritiska kao rezultat gubitka elektrolita i pad pritiska zbog “raspoređivanja” krvi u, sada, proširenim krvnim sudovima. 

Čega se treba čuvati

Sunčanica nastaje uslijed dužeg izlaganja nepokrivene glave dejstvu sunčevih zraka. Simptomi se razvijaju nakon šest do 12 sati od maksimalne izloženosti glave suncu, a ispoljavaju se u vidu malaksalosti, vrtoglavice, jake glavobolje, mučnine, povraćanja, teškog disanja, ubrzanog pulsa i nesvjestice.

Toplotna iscrpljenost se javlja nakon dužeg boravka u uslovima vrućine, kad znojenjem dolazi do značajnog gubitka tečnosti i elektrolita, pa ukoliko se ne nadoknade nastupa: iscrpljenost praćena mučninom, glavoboljom, vrtoglavicom, drhtavicom i grčevima, dok je koža vlažna od znoja i hladna.

Toplotni udar je najozbiljniji poremećaj kada dolazi do otkazivanja mehanizama u organizmu koji regulišu tjelesnu temperaturu zbog čega tjelesna temperatura raste i do 40 stepeni Celzijusa i više. Karakteristična je crvena i suva koža zbog prestanka znojenja čime je blokirano odavanje viška toplote iz organizma. Ostali simptomi su isti kao kod sunčanice samo jače izraženi. 

“Ako su prisutni simptomi koji ukazaju na toplotni udar, odmah treba pozvati hitnu pomoć, ili osobu transportovati u najbližu zdravstvenu ustanovu. Dok se čeka medicinska pomoć, osobu treba premjestiti na hladnije mjesto i rashlađivati je hladnim oblogama na vratu, pazuhu i preponama,  i prskati joj kožu hladnom vodom”, poručuju u IJZ-u.