Iz Udruženja zaštite na radu Crne Gore smatraju da se nesreće najčešće dešavaju baš zato što se ne sprovode propisane mjere zaštite na radu, ali se pribojavaju i da izostaju mjere inspekcijskog nadzora, piše Pobjeda.

"Najveći broj nesreća na radu dešava se zbog nedovoljnog stručnog znanja zaposlenih, obrazovanja, vaspitanja i kulture rada za obavljanje posla na siguran način. Osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan rad obavlja se većinom formalno, a ne suštinski, sa nedovoljnim fondom časova za praktična znanja. Po pravilu, a što je nedopustivo, osposobljavanju zaposlenih ne pristustvuju poslodavci, a većinom ni neposredni rukovodioci zaposlenih što umnogome umanjuje 'autoritet' onoga ko obučava radnike', rekao je Zdenko Janković iz Udruženja. 

Stav mnogih poslodavaca da su šljem i prsluk ključni faktor zaštite i zdravlja na radu, prema riječima našeg sagovornika, svojstven je onim poslodavcima koji nemaju dovoljno znanaja. 

"To su obično 'bleferi' koji šljemovima i prslukom stvaraju šarenilo koje u suštini predstavlja pogrešan utisak da se sprovode propisane mjere zaštite", rekao je Janković. 

Da mnogi poslodavci izbjegavaju da poštuju „slovo zakona“ kada je riječ o pružanju bezbjednosti radnicima na poslu pokazuju podaci Uprave za inspekcijske poslove. Inspektori rada za oblast zaštite i zdravlja na radu ove godine obavili su 1.405 nadzora i utvrdili 1.541 nepravilnost. 

"Najčešće nepravilnosti odnose se na neposjedovanje stručnih nalaza o pregledu i ispitivanju sredstava za rad, zatim na osposobljavanje zaposlenih za bezbjedan rad, zdravstvene preglede zaposlenih raspoređenih na radnim mjestima sa posebnim uslovima rada, odnosno povećanim rizikom i neposjedovanje akta o procjeni rizika", kažu iz Uprave za inspekcijske poslove.

Zbog nepravilnosti na planu zaštite na radu inspekcija je napisala kazne poslodavcima u ukupnom iznosu od 138.420 eura. Inspektori su tokom kontrola zapazaili i da je za samo četvrtinu zaposlenih obavljena procjena rizika na radnom mjestu. 

Iz udruženja radnika Crne Gore upozoravaju da ni radnici koji rade u kancelarijama nemaju obezbijeđen radni komfor propisan Zakonom, podzakonskim aktima i aktom poslodavca. Zdenko Janković navodi da je, između ostalog, potrebno da radna prostorija bude dovoljno osvijetljena. 

"Potrebno je da se obezbijedi i dobra fiziološki podesiva radna stolica. Računari treba da budu postavljeni pravilno kako ne bi uticali na pogoršanje vida i pravilno držanje tijela zaposlenog. Potrebno je i da boja zidova u kancelarijama ne izazivaju agresivnost, depresiju, anksioznost i slično", kaže Janković i dodaje da samo klimatizovan prostor ne predstavlja dovoljan komfor radne sredine.