Podaci Monstata govore da je za to vrijeme u Podgorici prodato 177 stanova. Pet stanova prodato je u Baru, po tri u Budvi i Nikšiću. U ostatku  Crne Gore prodato je dakle 9 stanova!

Najskuplji kvadratni metar logično je u Podgorici i iznosi 1121 euro, najjeftinije su prošli oni koji su pazarili svoj dom u Nikšiću. Tamo ih je metar kvadratni koštao 550 eura. U Crnoj Gori, u prva tri mjeseca, prodato je 197 stanova a kvadratni metar  prosječno je koštao 1081 euro.

To što je u cijeloj Crnoj Gori, sem Podgorice, prodato 20 stanova nije potrebno posebno obrazlagati.  Odlazak ljudi sa Sjevera na daleki sjever ka Njemačkoj nije i prva moderna  migracija.  Prvo se stanovništvo sa Sjevera, devedesetih godina prošlog vijeka, uputilo ka  Jugu ka Podgorici. Rijetki su oni koji se u Bijelom Polju, Plavu, Rožajama ili Beranama odlučuju da kupe stan a rijetka je i novogradnja u tim opštinama, na koju se podaci Monstata i odnose. Zabrinjava činjenica da je drastično opala prodaja stanova i na crnogorskom Primorju, pa je tako u Budvi u novogradnji prodato samo tri stana.

Crnogorsko građevinarstvo već godinama kuburi sa prodajom stanova. Njihova izgradnja, makar u Podgorici, ne gubi na intenzitetu. U glavnom gradu Crne Gore postalo je primjetno da su mnoge već davno završene zgrade samo djelimično useljene. Višak kvadrata međutim ne utiče na pad njihove cijene. U odnosu na prva  tri mjeseca 2014. godine prosječna cijena metra kvadratnog niža je  12 procenata.  Zanimljivo je da je prodaja stanova za isti period pala upravo  12 procenata.

U prva tri mjeseca prošle godine kvadratni metar u Crnoj Gori koštao je  1227 eura, u Podgorici 1122 eura. Bolja, i skuplja, prodaja kvadrata na Primorju statistički se ogledala u činjenici da je prosječna cijena kvadrata u Podgorici bila ispod državnog prosjeka. Ove godine to nije tako što navodi na zaključak da se, kakva takva, prodaja stanova odvija još jedino u glavnom gradu Crne Gore.