U govoru održanom u Savjetu za međunarodne odnose ona je stala u odbranu svoje četiri godine na funkciji, podsetivši gde je Amerika bila kada je ona preuzela dužnost na početku prvog mandata predsjednika Baraka Obame.
"Sjetite se s čim smo bili suočeni u januaru 2009. - dva rata, oslabljena ekonomija, tradicionalni savezi u slabljenju, diplomatski status SAD narušen", rekla je ona.
"Amerika je danas jača na unutrašnjem planu i više poštovana u svijetu. Naše globalno vođstvo je na čvršćim osnovama nego što su mnogi prestpostavljali", navela je Klinton.
Dan prije nego što će zvanično stupiti s dužnosti, Klintonova je istovremeno pozvala nacionalne institucije na modernizaciju, navodeći da je potrebna "nova arhitektura za novi svijet", prenosi AFP. Četiri godine kasnije, "revitalizovali smo američku diplomatiju i ojačali naše saveze", navela je Klintonova.
"Dosta toga se promenilo u poslednje četiri godine. Pod vođstvom predsjednika Obame smo okončali rat u Iraku, a Osamu bin Ladena priveli pravdi. Ojačali smo i američku diplomatiju i odnose sa saveznicima. Uprkos tome što oporavak privrede nije okončan, krećemo se u pravom smjeru. Ukratko, Sjedinjene Države su snažnije i poštovanije u svijetu dok naše globalno vođstvo sigurnije korača nego što su mnogi smatrali."
Državna sekretarka je dodala da Vašington treba da proširi svoje angažovanje, pošto, kako je rekla, "ne možete biti lider u 21. vijeku bez instrumenata 21. vijeka".
”Sjedinjene Države predvode svijet u priznavanju univerzalnih prava, a vlade u njihovoj zaštiti. Stavili smo se u poziciju predvodnika borbe za zaštitu prava LGBT zajdnice širom svijeta i vjerskih zajednica – ko god i gde god da su.”
Ona je dodala da će SAD ostati "nacija bez koje se ne može". "To nije hvalisanje ili prazan slogan - to je priznavanje naše uloge i naših odgovornosti. I zato će SAD nastaviti da budu predvodnik i u ovom vijeku, pa i da vode na nove načine", zaključila je Klintonova.
Saradnici za nju kažu da je uvek spremna na razgovor, da joj je radni dan trajao do iza ponoći, a znala je da pozove saradnike, ovisno o situaciji, i u ranim jutarnjim satima. Sjajno je kombinovala ključno sredstvo diplomatije – čvrst razgovor, ali i popustiljvost i, što je takodjer važno, znala je slušati sugovornike.
Zaslužna je za koncensus medjunarodne zajednice oko sankcija Iranu, za podršku saveznika u intervenciji u Libiji, i za uspostavljanje diplomatskih odnosa sa Burmom. Oživjela je odnose s Evropom, te se pokazala jakim borcem za prava žena i djevojčica.
Njen ugled je preživio političku kontroverzu oko prošlogodišnjeg terorističkog napada na diplomatsku misiju u Bengaziju.
Analitičari ocjenju njenu ulogu ipak stepenicom niže od nekih joj prethodnika.
Michael O’ Hanlon direktor za spoljno-politička istraživajna u Brookings institutu kaže:
“Ako i nijeste istorijska ličnost, ne znači da nijeste napravili izvanredan posao. Sve ovisi o okolnostima. Nekad pojedinci ulaze medju istorijske ličnosti i po negativnim stvarima. Naprimjer, neki od državnih sekretara ili ministara odbrane u doba vijetnamskog rata. Pa, i Džim Bejker se nije želio miješati u Bosnu. Ipak, nije bilo tako velikih dogadjaja zbog kojih je lako reći – učinila je nešto bitno drugačije i sada živimo u drugačijim okolnostima nego u trenutku kada je bila državna sekretarka.”
Iako je u svojim poslednjim medijskim nastupima otklonila mogućnost nastavka političke karijere, mnogi očekuju da će promijeniti stav, nakon dužeg odmora, i ući u utrku za Bijelu kuću 2016.
Kada je 2008. godine izgubila nominaciju svoje partije, Hilari Klinton je rekla da ne razmišlja o ponovnom kandidovanju.
„Moja sopstvena budućnost zavisi od mene. U ovom trenutku nisam sklona tome, ali ću da uradim sve što mogu da obezbijedim ženama da se nadmeću na najvišem nivou ne samo u Sjedinjenim Državama, nego u cijelom svetu.“
Hilari Klinton se šali da će prva stvar koju će da učini poslije odlaska iz Vašingtona, biti da nadoknadi 20 godina manjka u spavanju.
izvor: (Radio slobodna Evropa)
