Kakva će biti sudbina prijedloga Demokratske Crne Gore o izglasavanju nepovjeranja Vladi trebalo bi da bude poznato danas. Nakon što je juče lider SNP-a Srđan Milić pozvao u otvorenom pismu predsjednika Parlamenta i lidera Socijaldemokratske partije Ranka Krivokapića da se izjasni - da li su spremni da podrže Prijedlog o glasanju nepovjerenja Vladi, stigao je odgovor iz SDP-a.

SDP: O inicijativi u skladu sa obavezama u okviru NATO integracija

Ako je suditi prema riječima portparola te partija Mirka Stanića, SDP neće žuriti s odlukom.

"Razmotrićemo pismo kolege Milića s dužnim poštovanjem, ali ne u rokovima koji su izraz partijskih potreba za vanrednim zasjedanjem nego državnih obaveza u NATO integracijama", rekao je Stanić.

Iz SDP-a su i ranije navodili da je trenutno prioritet te stranke integracija Crne Gore u Alijansu, kako na partijskoj, tako i na državnoj agendi.

DF: Inicijativa osuđena na propast

Komentarišući stav SDP-a, Vladislav Bojović iz Demokratskog fronta kaže: "Mi nažalost moramo konstatovati da Demokratska Crna Gora nema obezbjeđen dovoljan broj poslanika za izglasavanje nepovjerenja Vladi. Mislim da je taj odgovor SDP-a potvrda njihove nespremnosti i volje da učestvuju u bilo kojoj inicijatici koja podrazumijeva izglasavanje nepovjerenja Vladi".

Bojović kaže da je DF veoma zainteresovan za podršku toj inicijativi ali u ovom trenutku, kako smatra, osuđena je na propast.

"Dužni smo da kažemo da neuspjeh inicijative Demokratske Crne Gore sa sobom povlači sljedeće posljedice: svaka naredna inicijativa o izglasavanju nepovjerenja se može pokrenuti tek u narednih 90 dana. Pošto je DF zakazao proteste za 27. septembar na kojima će građani tražiti pad Vlade jasno je da bi Ustavna ograničenja od tri mjeseca koja bi proistekla iz neuspjeha inicijative Demokrata, obezbijedila Vladi Mila Đukanovića dodatnih 90 dana opstanka i funkcionisanja", rekao je Bojović.

Pozitivna: Bez podrške dijela vlasti nema skraćenja mandata Vladi 

Bez podrške dijela vlasti nije moguće imati većinu za inicijativu za skraćenje mandata Vladi, saopšteno je iz Pozitivne Crne Gore.

Politički direktor Pozitivne, Aleksanar Ražnatović, ocijenio je da eventualno nepostojanje većine za inicijativu za izglasavanje nepovjerenja Vladi, koju je podnijela Demokratska Crna Gora, samo može da ojača vlast ili dio vlasti.

„A hoću da vjerujem da to nikome u opoziciji nije cilj“, kazao je Ražnatović ageniji Mina.

On je podsjetio da je za opoziv Vlade u parlamentu potreban 41 poslanik i, kako je naveo, bez podrške toj inicijativi nekog od činilaca vlasti ona je jednostavno osuđena na propast.

„Umjesto upiranja prstom i traženja 'izdajnika' u opoziciji, možda bi bilo dobro da realno sagledamo i vidimo ima li većine u parlamentu za jednu ozbiljnu stvar, kakva je pokretanje povjerenja Vladi, ili ona služi da se referendumski izjašnjavamo u opoziciji sa da ili ne“, smatra Ražnatović.

On je kazao da su Demokratska partija socijalista (DPS) i Socijaldemokratska partija (SDP) na zajedničkoj listi izašli na poslednje izbore.

„I ako ta koalicija ne funkcioniše i ne može da vrši vlast, to nesumnjivo znači nove izbore u predvečerje dobijanja pozivnice za NATO, i njihovo sprovođenje po starom zakonodavstvu. Ne mislim da je dobro ići na izbore u tim okolnostima, ali ako je to stav većine u parlamentu, sve je u redu – Pozitivna je spremna za izbore“, naveo je Ražnatović.

Prema njegovim riječima, izgleda da je u ovom trenutku bilo mnogo bitnije nastaviti staru unutaropozicionu praksu takozvanog testiranja, razvrstavanja, prebrojavanja i podjela, nego da inicijativa ima potrebnu većinu i da bude podnesena u pravom trenutku.

„Sudeći prema izjavama u kojima se postavljaju ultimativni rokovi, pripremaju etikete i traže izdajnici u opozicionim strankama, izgleda da je motiv bio prije medijska promocija nego konačan rezultat inicijativi. Tim prije što se traži podrška od opozicije koja je 2012. glasala protiv ove Vlade, ali ne i od onih koji su u vlasti, a bez kojih ne može ni teoretski da se obori Vlada“, kazao je Ražnatović.

To je, kako je naveo, mnogo puta viđeno i nije donosilo politički profit opoziciji, već isključivo vlastima.

Ražnatović je ocijenio da vrh SDP-a ima patološki strah da im neko ne uzme mjesto u Vladi, „a o njihovoj prinicpijelnosti govori podatak da im je sada najveća briga hoće li u Vladi imati jednu, dvije ili tri ministarske fotelje“.

„Oni nemaju namjeru da izlaze iz koalicije sa DPS-om dok god DPS ne odluči drugačije. Sva predstava za javnost je pokušaj da još jednom, kao mnogo puta do sada, budu tas na vagi od koga treba da se trese Crna Gora“, smatra Ražnatović.

On je rekao da će, kao i uvijek do sada, SDP tu poziciju iskoristiti da što bolje istrguje sa DPS-om i uhljebi svoje kadrove.

„To je jedina politika i strategija SDP-a. Žao mi je što dio opozicije svjesno pristaje na tu igru i zapravo im direktno pomaže, ali što je tu je“, zaključio je Ražnatović.

Kako su saopštile Demokrate, do sada su se zvanično o njihovom prijelogu izjasnili poslanici Građanskog pokreta URA, Demosa kao i nezavisni poslanici.

"Naš prijedlog su potpisali Neven Gošović, Miodrag Lekić, Mladen Bojanić, Dritan Abazović, Goran Danilović, Novica Stanić, Obrad Gojković, Zoran Miljanić, Radovan Asanović i Velizar Kaluđerović", rekao je Bogdanović.

Pitanje povjerenja Vladi, u slučaju prihvatanja prijedloga Demokrata, pokrenulo bi se u parlamentu 3. septembra. Da bi inicijativa Demokrata ušla u skupštinsku proceduru, neophodno je da je potpiše 27 poslanika, dok je za izglasavanje nepovjerenja vladi potreban 41 poslanički glas. (RTCG, Mina, Antena M, Kodex)