Kamate na gotovinske kredite su od 2011. ostale na skoro istom nivou 11,64 - 11,77 odsto. Na kartice i minuse iznose 15 i 18 odsto. To su najveće  kamate  na gotovinske kredite jer u EU iznose 7 do 8 odsto. Međutim,  može i sve drugačije, jeftinije, da nema bankarske pohlepe. Izlaz je u sve popularnijem islamskom  bankarstvu. Vodeći princip islamskog bankarstva temelji se na skupu zakona i odluka postavljenih na "šerijatskim propisima" koji su osnova političkog, ekonomskog, socijalnog i pravnog ambijenta islamskih društava.

 U osnovi islamskog bankarstva je zabrana plaćanja ili naplate kamate u bilo kojem obliku. U razvoju islamskog bankarstva ključnu ulogu imaju islamske institucije koje djeluju u sistemu sačinjenom od islamskog novčanog tržišta, islamskih uzajamnih fondova, islamskih osiguravajućih kompanija i drugih institucija. Islamsko bankarstvo nije vezano samo za Muslimane objašnjava profesor Ekonomskog fakulteta Saša Popović u svom eseju Islam I finansije:

“Islamske finansije su široko rasprostranjene u svijetu i to ne samo u onom dijelu koji geografski pokriva Islam kao svjetska religija. Preko 70 zemalja svijeta poznaje ovaj vid finansija, u kojima oko 250 islamskih finansijskih institucija nudi usluge svojim klijentima, što čini tržište enormno tržište  na kojem se ostvaruje prosječna godišnja stopa rasta od 15 odsto “.

 Na primjer, od evropskih zemalja islamsko bankarstvo je najrazvijenije, interesantno u kolijevci kapitalizma,  u Velikoj Britaniji. Samo u periodu od 2005. do 2006. godine kada doživljava najveću ekspanziju, broj klijenata je porastao 120 posto, broj otvorenih računa 200 posto, broj štednih uloga 76 posto čime je ova zemlja iskazala interes da postane evropsko sjedište islamskog bankarstva. Uvidjevši naglašenu društvenu odgovornost islamskog bankarstva i druge zemlje poput Luksemburga, Francuske, Danske, osnovale su banke koje posluju na principima islamskog bankarstva sa tendencijom širenja poslovanja.

Osnovna razlika između islamskog i komercijalnog zapadnog bankarstva iz perspektive klijenta je, što u konceptu islamskog bankarstva banka svome klijentu, na primjer, kupuje željenu nekretninu. Klijent banci vraća taj iznos u ratama uz posebnu nadoplatu na temelju čega banka ostvaruje dobit. U ovom slučaju banka i klijent zajedno dijele rizik da bi vrijednost kupljene nekretnine mogla porasti ili opasti u određenom vremenskom periodu. To znači da banka i klijent zajedno sarađuju kao partneri na eventualnoj podjeli dobiti ili gubitka. Suvišno je reći da u našem bakarskom sistemu to ne postoji. Međuti, ako pogledamo naše prilike i uporedimo ih sa evropskim, opet previše plaćamo. Razlika u odnosu na EU najbolje se vidi na stambenom kreditu. Kamata u Crnoj Gori je sada 7,4 odsto, dok se na sajtovima banaka, koje posluju ovdje, može saznati da njihove  kamate  u matičnim zemljama iznose najviše do 4,4 odsto. Na kredit od 50.000 eura crnogorski građanin vraća ukupno 90 do 95 hiljada eura, a u Francuskoj ili Njemačkoj 70 do 75 hiljada. Kad se podviče crta i sve sabere nameće se pitanje je li islamsko bankarstvo budućnost, makar na Balkanu na kojem Islam ima svoje korijene.