Đukanović je pozdravio odluku domaćina da tema broj jedan bude ekonomija i reforme, jer je u tome ključ razvoja i demokratizacije naših društava.

 "Gledano geografski, Zapadni Balkan je naslonjen na razvijenu Evropu. Politički, on teži EU. Međutim, ekonomski posmatrano – oduvijek je bio, i danas je, evropska periferija."  istakao je Đukanović.

Kako je rekao,razlozi za to su mnogobrojni, a jedan od glavnih je da je tranzicija našeg regiona kasnila za državama Centralne i Istočne Evrope deset godina. Tokom te posljednje decenije XX vijeka BDP je u našim državama stagnirao. U nekima je prepolovljen. Industrijska struktura je bukvalno nestala. Infrastruktura, ako nije razrušena, propala je i zastarjela. U narednih 15 godina, od početka ovog vijeka do danas, smanjeno je zaostajanje u odnosu na prosječni dohodak EU – sa 27 % na 32%.

Naveo je da je stopa nezaposlenosti u prosjeku preko 20%, a da je nezaposlenost mladih je veća od 45%. Umjesto povoljnih finansijskih sredstava dostupnih državama i privredi EU, balkanske zemlje i kompanije plaćaju relativno visoku cijenu kapitala. Uz unutrašnje slabosti i specifičnosti svake od država, slabe institucije i slabu povezanost lošom infrastrukturom, dostizanje globalne konkurentnosti liči na Sizifov posao.

Što se Crne Gore tiče od početka tranzicije, 2000. godine, BDP po glavi stanovnika je udvostručen. Tada je bila na 30% prosjeka EU, a danas je na gotovo 40%, što je najviše u regionu, iako je bila jedna od najnerazvijenijih ex-YU republika. Nezaposlenost je visoka – 18%, ali je najniža u regionu. 

"Ako bi se zadržao ovaj trend rasta, a ekonomija EU rasla po stopi od 1%, Crna Gora bi 2060. godine dostigla nivo dohotka EU. Ako imamo u vidu da je Crna Gora otvorila 20 poglavlja u pregovaračkom procesu sa EU, da očekujemo poziv za članstvo u NATO do kraja godine, dakle, da realizujemo konzistentan program reformi, mogli bismo biti zadovoljni. No, znamo da uspjeh treba realnije vrednovati – poređenjem sa onima u čijem društvu želimo da budemo, kao i da je za dugoročno održivi ekonomski rast Crne Gore potreban prosperitet cijelog region"- kazao je Đukanović.

Prema njegovim riječima zemlje Zapadnog Balkana moraju zajedno sa EU raditi više i da su najbolji okvir za to integracije i konkretne djelotvorne politike. Reformisanje neefikasne države i državne administracije; borbu protiv korupcije i kriminala; kvalitetnije javne usluge, reformu i privatizaciju neefikasnih javnih preduzeća, ali prije svega reformu tržišta rada, socijalnih sistema, obrazovanja i zdravstva, su politike koje su neophodne ali nedovoljne za napredak. I zbog toga Đukanović dodaje da EU, iako suočena sa krupnim pitanjima i dilemama, ne bi smjela zapostaviti naš region. Balkan sa svojim humanim i prirodnim potencijalima može biti nova vitalnost i snaga Evrope.