Vujačić objašnjava da, prilikom predaje dokumentacije potrebne za upis, u studentskim službama pojedinih  fakulteta UCG odbili su da prime preporuku UMHCG o upisu mladih s invaliditetom po principu afirmativne akcije, koji definiše Zakon o visokom obrazovanju, zbog čega su se u toku jula i avgusta obratili Rektoratu UCG i Ministarstvu prosvjete, pokušavajući da utvrde nadležnost i odgovornost da se riješi nastali problem. 

Od Ministartva prosvjete dobili su pisani odgovor da podržavaju upis mladih s invaliditetom i da vjeruju da će, shodno svojim nadležnostima, Univerzitet adekvatno odgovoriti.

"Nakon toga, a između drugog i trećeg upisnog roka, po našim saznanjima, UCG se obratila i institucija Zaštitnika ljudskih prava i sloboda, nakon intervencije mladih s invaliditetom, takođe, s inicijativom da se pronađe model rješenja nastalog problema, kako osobe s invaliditetom ne bi izgubile priliku za upis ove akademske godine", ističe ona.

Prema njenim riječima, Zakon o visokom obrazovanju definiše upis osoba s invaliditetom po principu afirmativne akcije dok u članu 10, tačka 9 stoji da afirmativna akcija podrazumijeva uvođenje posebnih mjera koje su usmjerene na stvaranje uslova za ostvarivanje ravnopravnosti i zaštite prava lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju u obrazovanju. 

"Međutim, podzakonskim aktom, ili nekim drugim dokumentom nije definisan način na koji će se primjenjivati princip afirmativne akcije, zbog čega univerzitetske jedinice samostalno, nakon rangiranja, nijesu mogle donijeti Odluku o upisu mladih s invaliditetom", saopštila je Vujačić.

Kako Vujačić dalje navodi, u Ustavu Crne Gore se kaže da se neće smatrati diskriminacijom propisi i uvođenje posebnih mjera koji su usmjereni na stvaranje uslova za ostvarivanje nacionalne, rodne i ukupne ravnopravnosti i zaštite lica koja su po bilo kom osnovu u nejednakom položaju.

"Mladi s invaliditetom su se na našu preporuku prije usvajanja novog Zakona o visokom obrazovanju upisivali, bez obzira na broj bodova, po principu afirmativne akcije na većinu fakulteta UCG-a, zbog čega je prilikom izrade zakona ova praksa i normirana. Za osobe s invaliditetom se sprovodi princip afirmativne akcije, kako bi se podsticajnim mjerama, a zbog neravnopravnosti s drugim osobama, pružile iste startne pozicije osobama s invaliditetom. Povod definisanja ove norme je nejednak položaj i suočavanje s brojnim barijerama mladih s invaliditetom tokom srednjoškolskog obrazovanja, što ih u velikoj mjeri sprečava da upišu željeni fakultet i ostvare uspjeh kao njihovi vršnjaci, učenici bez invaliditeta. Zbog toga pozivamo nadležne da pronađu model i mehanizme da se u nedostatku precizno definisanih procedura na adekvatan način, za ovu studijsku godinu, riješi pitanje upisa nekoliko mladih s invaliditetom i time zaštite osobe s invaliditetom od diskriminacije, a u narednom periodu svakako donese akt koji će definisati bliže uslove i način primjene principa afirmativne akcije prilikom upisa na osnovne i specijalističke studije. U suprotnom, osim Zakona o visokom obrazovanju bile bi prekršene i norme Zakona o zabrani diskriminacije lica sa invaliditetom i Ustava Crne Gore", objašnjava Vujačić.

Kako ističe, s obzirom da bez obzira na dosadašnje inicijative univerzitetskim jedinicama nije dostavljeno odobrenje da prihvate upis osoba s invaliditetom očekuju da će organi UCG, s kojim su u julu potpisali i Memorandum o saradnji, u što kraćem roku pronaći rješenje koje će ići u prilog osobama s invaliditetom, ali i imidžu Univerziteta.

"Vjerujemo da primjena principa afirmativne akcije u ovom slučaju neće ići nikome na štetu, posebno ne usklađivanju upisne politike s potrebama tržišta rada, jer "davanje prednosti" osobama s invaliditetom, u ovom slučaju, znači samo izjednačavanje mogućnosti, odnosno kompezaciju neravnopravnosti i svakako ne znači potpunu jednakost s ostalim osobama, imajući u vidu probleme s kojima će se još uvijek neminovno susretati u procesu visokog obrazovanja", saopštila je Vujačić.