Prema nalogu ekološkog inspektora Elektroprivreda je dužna da kompeltnu površinu deponije na Maljevcu prekrije vodenim ogledalom, ali s obzirom da je odlagalište već odavno prenatrpano pepelom i šljakom i da su naparavaljane takozvane kaskade, to je nemoguće uraditi, pa zato čudi reakcija nadležnih inspekcijskih organa koji konstantno izdaju naloge Elektroprivredi da uradi nešto što je nemoguće.

Ono što najviše zabrinjava je to da se sve završi na nalogu i najavi prekršajne prijave, uglavnom na pogrešnoj adresi što je bilo i poslednjeg puta kada je reagovao ekološki inspektor Sejdo Đukić.

On je u februaru prošle godine između ostalog, podnio zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka protiv pravnog lica i odgovornog lica u pravnom licu zbog toga što „Eleketroprivreda Crne Gore“ nije obavijestila Agenciju za zaštitu životne sredine i druge nadležne organe o akcidentu koji se desio prilikom emisije "Prašine sa Maljevca", pri čemu je došlo do povećanja koncetracije praškastih materija u vazduhu u okruženju TE Pljevlja.

Dakle kako saznajemo, prijava nije podnešena protiv lica koje je odgovorno za prašinu. Inače inspektor Đukić se tada pojavio tek kada je pala kiša, a nije ni pokušao da traži snimke kako bi utvrdio šta se dešavalo predhodnih dana, već je konstatovao zatečeno stanje.

Sjedište ekološkog inspektora za sjever Crne Gore nalazi u Beranama tako da se ne može pravovremeno reagovati na ekološke akcidente u Pljevljima, koji su mnogo češći i većeg inteziteta nego u svim ostalim gradovima na sjeveru Crne Gore zajedno, navodi se između ostalog i u inicijatvi NVO Da zaživi selo, gdje je pored ostalog traženo, da ekološki inspektor bude u Pljevljima. Iako je sakupljeno preko 6.000 potpisa za tu inicijativu nije prihavaćen zahtjev da ekološki inspektor bude sacioniran u Pljevljima. Inače slični ekološki akcidenti, ali mnogo manjih razmjera, su se dešavali i tokom ljeta. I tada više od dvije trećine Maljevca nije bilo prekriveno vodenim ogledlom, ali je isto tako nije bilo ni vjetrovitih dana, a svake godine sa povećanjem inteziteta vjetra ponavljaju se slične scene.

Nedavno je na inicijativu lokalne uprave i Ministarstva turizma i ruralnog razvoja Vlada, za opštinu Pljevlja opredjelila blizu 600 hiljada eura za poboljšanje kvaliteta vazduha u Pljevljima, kroz kratkoročne mjere koje se u prvom redu baziraju na promjeni energenata za grijanje, a onda i izradi planske dokumentacije za dugoročno rješenje problema. Međutim, postavlja se pitanje, da li je moguće sanirati postojeće stanje pored ovakvog nemarnog odnosa EPCG prema Pljevljima.