"Nijesu svuda u Siriji ratne operacije. Alepo nije Damask", rekao je šef parlamentarne grupe CSU u Bundestagu Maks Štraubinger za medijsku grupu "RedaktionsNetzwerk Deutschland", kojoj pripada tridesetak njemačkih dnevnih listova.

On je ostavio otovrenim pitanje kako bi se te deportacije sprovodile i naglasio da i u Siriji postoje regioni gdje čovjek može živjeti.

Prema Štraubingeru, Njemačka mora tamo, gdje može, vraćati izbjeglice "inače prijeti kraj spremnosti da se pomogne, koja je do sada postojala".

Štraubinger je kritikovao vicekancelara i šefa Socijaldemokratske partije (SPD) Zigmara Gabrijela zbog njegove izjave da bi Njemačka mogla izaći na kraj sa do pola miliona izbjeglica godišnje.

Štraubinger je tu Gabrijelovu izjavu naveo kao pogrešan signal prema svijetu.

Njemačka je ovog vikenda, prema dogovoru sa Mađarskom i Austrijom, otvorila vrata za oko tridesetak hiljada izbjeglica, a iz redova CSU je taj potez kritikovan kao pogrešan signal prema Evropi i odluka koja nije bila dogovorena s njemačkim pokrajinama.

Kada je, međutim, o pokrajinama riječ, njemačka štampa danas piše da se pokrajina Sverna-Rajna Vestavlija osjeća sama ostavljena u pitanju zbrinjavanja izbjeglica.

Šef vlade te pokrajine Hanelore Kraft zahtijevala je poboljšanje programa zbrinjavanja izbjeglica i korekciju procjene da će ove godine oko 800.000 ljudi doći u Njemačku iz kriznih područja.

"Nama je svima jasno da se neće ostati kod 800.000 ljudi", rekla je Kraft, u čiju pokrajinu će biti smješteno nešto više od 21 odsto novopridošlih izbjeglica, što je najveći broj u poređenju sa ostalim njemačkim pokrajinama.

Kraft je zahtijevala jedno suštinsko poboljšanje paketa mjera za zbrinjavanje izbjeglica, koje bi do kraja oktobra trebalo da usvoji Bundestag i Bundesrat.

Njemačka vlada odlučila je, naime, da izdvoji tri milijarde eura za 16 njemačkih saveznih država i opštine kao pomoć u nošenju sa talasom od hiljadama izbeglica i ekonomskih migranata koji su stigli tokom prošlog vikenda.

Pored tri milijarde eura za njemačke savezne države i opštine, zvanični Berlin planira da izdvoji još toliko za finansiranje svojih troškova, kao što su plaćanje naknada za azilante.

Sporazum uključuje proširenje spiska zemalja koje se smatraju bezbjednim što se odnosi na one koji, uglavnom, nemaju pravo na dobijanje azila - iz  Crne Gore. Kosova i Albanije.

Među onima koji su već u toj kategoriji su državljani Srbije, Makedonije i Bosne i Hercegovine.

Cilj je da se ubrzaju procedure za dobijanje azila odnosno izručenja za (ekonomske) migrante iz jugoistočne Evrope, kako bi se fokusirali na izbjeglice iz ratom zahvaćenih zemalja kao što su Sirija, Irak i Avganistan.

Tanjug