On je kazao da je najveći i najozbiljniji protivnik NATO integracijama Crne Gore crkva, koja, sudeći po istraživanjima, uživa veoma visok procenat povjerenja građana, prenosi CDM pozivajući se na Minu.

“Kada je riječ o Mitropoliji crnogorsko-primorskoj, u nekim pitanjima, nažalost, nije teško uočiti kontinuitet: posljednjih dvadesetak godina Mitropolija nije podržala doslovno nijedno crnogorsko ključno i strateško državno opredjeljenje - obnovu nezavisnosti, put ka Evropskoj Uniji (EU), članstvo u NATO-u, priznanje Kosova. Njihov otpor uvijek je bio otvoren i agresivan”, rekao je Marković u intervjuu za sarajevske Dane.

Prema njegovim riječima, crnogorske parlamentarne i vanparlamentarne stranke, nevladine organizacije, prosrpska udruženja i institucije koje su uključene u anti-NATO kampanju za tu vrstu djelatnosti imaju političku i finansijsku podršku iz okruženja. 

“Najžešću kampanju vodi Mitropolija crnogorsko-primorska, i to ne samo kroz izjave mitropolita Amfilohija nego i kroz aktivan rad na terenu”, smatra Marković.

Upitan da li se Crna Gora danas može nazvati mirnom i stabilnom, s obzirom na, kako se navodi, posljednje šovinističko orgijanje sveštenstva i vjernika Srpske pravoslavne crkve i najavu anti-NATO demonstracija u Podgorici, Marković je ocijenio da može.

On je dodao da, kada je god Crna Gora bila suočena sa nekom za svoju budućnost politički važnom odlukom, od obnove nezavisnosti 2006. do opredjeljenja za EU i NATO, uvijek bi se pojavile iste strukture koje su, osporavajući strateška državna opredjeljenja, pokušavale da u pitanje dovedu crnogorski nacionalni identitet i državnu postojanost. 

“Dosadašnje iskustvo uči nas da je "galama" o kojoj govorim po pravilu bila podstaknuta od ekstremističkih nacionalističkih elemenata iz zemlje i okruženja. Za Crnu Goru je u tom smislu izuzetno važna pozicija proevropske Vlade Aleksandra Vučića, koja ne samo da razumije, već i podržava Crnu Goru na njenom integracionom putu”, kazao je Marković.

On je objasnio da to ne znači da i dalje ne postoje jaki punktovi koji pokušavaju da spriječe ili uspore proces evroatlantskih integracija država zapadnog Balkana, prije svih Crne Gore i Bosne i Hercegovine.

Upitan gdje se još nalaze ekstremistički punktovi o kojima govori i da li su oni u Moskvi, on je kazao da su namjeru Crne Gore da postane dio zapadnog vojnog saveza ruski ambasadori u Podgorici i Beogradu ocijenili kao "pogrešnu i nerazumnu", što se poklapa sa zvaničnim stavom Moskve oko članstva bilo koje od balkanskih država u NATO-u.

“Ako je već Crna Gora u tom procesu najdalje odmakla, onda su, vjerujem, stvari kristalno jasne. Uzgred, moram da kažem da ohrabruju veoma odmjerene izjave novog ruskog ambasadora u Podgorici”, poručio je Marković, objašnjavajući da ruska podrška podrazumijeva političku podršku, koja, bez obzira na interese, pa čak i aktivnosti u tom smislu, ne predstavlja ozbiljniju prepreku putu Crne Gore u NATO.

Komentarišući Nacrt zakona o slobodi vjeroispovjesti, Marković je pojasnio da Nacrt predstavlja pokušaj da se zainteresovane strane okupe za isti sto i mirno razgovaraju o važnom pitanju od interesa za državu i njene građane. 

Marković je precizirao da su Nacrtom jasno stavili do znanja da nema zakovanih rješenja, već da je, kako je dodao, svako podložno relevantnoj i stručnoj ocjeni. 

“Ta naša spremnost na dijalog i pružena ruka dočekane su podstrekavanjem na linč vladinih predstavnika, kao i primitivnim gaženjem svih demokratskih načela. Sudeći po dosadašnjim reakcijama na predloženi Nacrt, poruka Mitropolije crnogorsko-primorske državi Crnoj Gori glasi: pustite nas da ostanemo privilegovani; nemoj da se miješate u crkvena pitanja, a nama dozvolite da kao i do sada arbitriramo u državnim. E, bojim se da tako više neće moći”, poručio je on,.

On je naveo da će se potruditi da novim zakonom obezbijede očuvanje vitalnih interesa države Crne Gore i njenih građana, ne ugrožavajući, pritom, nijednu crkvu, niti slobodu vjeroispovijesti.

“Ako obratite pažnju na aktivnosti organizacionih dijelova Mitropolije crnogorsko-primorske, vidjećete da ona u Crnoj Gori osniva isključivo društva sa srpskim predznakom - društvo za srpsku omladinu, recimo, srpska kulturna društva i slično. Nigdje se ne spominje bilo što što je crnogorsko”, naveo je Marković.

Najbolji način za rješavanje problema je, smatra on, dijalog.

“Međutim, umjesto sa nama kao sa predlagačem Nacrta zakona, mitropolit Amfilohije dijalog je započeo sa opozicionim partijama problematičnog političkog rejtinga, što svakako ne doprinosi deklarativnoj namjeri crkve da u javnu raspravu uđe sa realnom mjerom razuma, bez konačnih sudova, eliminacije i etiketiranja. Naprotiv”, rekao je Marković.

Upitan zašto proteste dijela opozicije najavljene za 27. septembar u Podgorici naziva antidržavnim, Marković je kazao da Nova srpska demokratija i Pokret za promjene proteste organizuju sa namjerom da ruše postojeću i naprave prelaznu vladu iako za to, kako smatra Marković, nemaju podršku ni u Parlamentu ni van njega. 

“Ako, pritom, znamo da za nekoliko mjeseci Crna Gora ulazi u redovnu izbornu godinu - po zakonodavstvu koje su upravo oni kreirali - čemu onda protesti?! I to baš u momentu kada se iščekuje poziv za punopravno članstvo u NATO-u i kada su, više nego bilo što drugo, Crnoj Gori potrebni mir i stabilnost”, poručio je on i dodao da odgovornost za eventualne incidente snose organizatori protesta. 

Marković je ukazao na to da može doći do incidenata, objašnjavajući da za to nijesu potrebne hiljade ljudi, već dva, tri neodgovorna čovjeka spremna da bace bombu, probiju policijski kordon ili da pokušaju da silom uđu u parlament. 

“Sve to smo, uostalom, gledali i proteklih dvadesetak godina. Vlada Crne Gore, dakle, nema namjeru da zabranjuje najavljene demonstracije, ali sasvim sigurno neće dozvoliti bilo kakav pokušaj protivustavnog rušenja vlasti ili ponašanje suprotno zakonu”, precizirao je on.

Upitan šta je Crna Gora uradila, pored uspostavljanja mira i stabilnosti, povodom ostalih uslova ulaska u NATO, Marković je kazao da odgovorno tvrdi da je država ispunila sve uslove za članstvo u NATO-u. 

Prema njegovim riječima, to nije učinjeno samo 2015. godine, nego i tokom proteklih pet godina.

Marković je pojasnio da su, u partnerstvu sa NATO-om, sve teške faze prošli uspješno - od reforme obavještajno-bezbjednosnog sektora, do vladavine prava, reforme sektora odbrane i podizanja nivoa povjerenja građana o članstvu Crne Gore u NATO. 

On je naveo da je Crna Gora, kada je riječ o vladavini prava, posljednje četiri godine radila veoma predano na uspostavljanju ustavnog, podustavnog i institucionalnog okvira kako bi se suprotstavila svim slabostima koje su posljedica organizovanog kriminala i korupcije.

“U ovoj fazi, organizovani kriminal više nije problem Crne Gore”, smatra Marković, ukazujući na to da su proteklih godina izgrađene institucije koje se sa tim problemom uspješno hvataju u koštac.

On je dodao da je to potvrđeno, ne samo na nacionalnomm nego i na međunarodnom nivou.

Marković je, komentarišući nedavna hapšenja funkcionera u Budvi, kazao da, s obzirom na to da je pet godina bio nosilac reformi u oblasti vladavine prava i da je, u tom smislu, imao brojne kontakte sa visokim zvaničnicima EU i NATO-a, odgovorno tvrdi da od njega niko i nikada nije tražio da, u okviru evroatlantskih integracija, jure i hapsimo nekakve "krupne ribe".

“Ono što je traženo je da Crna Gora izgradi ozbiljne institucije otporne na korupciju i na uticaj organizovanog kriminala na čemu smo radili i dostigli određeni nivo”, ponovio je Marković.

On je podsjetio da je Zakon o specijalnom tužilaštvu usvojen na proljeće, da je prije dva mjeseca izabran specijalni tužilac, specijalni tužioci u julu i, kako je naveo Marković, kao posljedicu, već je došlo do hapšenja u Budvi.

“Siguran sam da ćemo sličnih primjera uskoro imati širom Crne Gore i svako onaj ko se nađe na putu borbe protiv korupcije i kriminala, može biti siguran da neće imati zaštitu. Bez obzira na to da li je riječ o visokom funkcioneru države, partije vlasti ili opozicije”, poručio je Marković.

Upitan da li Demokratskoj partiji socijalista (DPS) prijeti sudbina Hrvatske demokratske zajednice, koja je, nakon hapšenja Iva Sanadera, umalo zabranjena, on je naveo da, da se kao partija plaše "sanaderizacije" koju godinama najavljuju pojedini mediji, valjda bi, kako je dodao Marković, kao vodeća stranka vlasti, umjesto što ih predvodimo, blokirali reforme, dovodeći tako u pitanje procese koji Crnu Goru vode ka EU i NATO-u. 

“To nijesmo učinili, budući da je borba protiv korupcije i kriminala prije svega naš interes”, kazao je on, navodeći da budvanska hapšenja sasvim sigurno nijesu prijatna vijest za DPS, zbog čega će imati kratkoročne političke štete. 

Komentarišući optužbe koalicionog partnera Socijaldemokratske partije (SDP) za korupciju i kriminal, Marković je rekao da je ta partija doskoro bila njihov dobar politički partne, ukazujući na to da je politički savez dvije partije rezultirao je ozbiljnim uspjesima, prije svega na nacionalnom planu.

“U međuvremenu, SDP je promijenio politički odnos, za što je, vjerujem, teško pronaći racionalno objašnjenje. Nakon toliko godina zajedničke vlasti, SDP-u kao da je jedino važno da sebe predstavi kao moralnu vertikalu, istovremeno svaljujući odgovornost za sve ono što nije bilo dobro i što je, objektivno, podložno kritici na nas, na DPS”, ocijenio je on.

Marković je dodao da, da im to uspijeva, SDP se ne bi borio da pređe cenzus, niti bi se, zbog nekonzistentne politike, nedavno podijelila. 

“Uz sve muke, pokušaćemo da održimo koaliciju do decembra, do poziva za članstvo u NATO-u, a onda izbori”, poručio je Marković.

Prema njegovim riječima, veoma je realno da Crna Gora u decembru 2015. dobije poziv za NATO, ocjenjući da u Evropi danas nema nijedne države koja to dovodi u pitanje.

“Podrška crnogorskih građana ulasku u NATO je nešto preko četrdeset procenata. Siguran sam da će do decembra taj procenat rasti”, zaključio je Markovič.