"Netačna je njegova ocjena da je zakon pisan s ciljem da se „crkva pretvori u državnu religiju jedne minorne partije i njene ideologije“. To je samo jedan u nizu providnih pokušaja da se rasprava o Nacrtu zakona izmjesti na teren politike i ideologije, na šta Ministarstvo neće pristati. Netačna je i ocjena da su ovaj zakon pisali ateisti. Niko nema pravo da licitira s bilo čijom vjerskom pripadnošću. Nacrt zakona su pisali oni koji imaju zakonsko ovlašćenje za taj posao, a njihova uvjerenja su njihova lična stvar," saopšteno je iz ministarstva.

"Radna rupa za izradu Zakona o slobodi vjeroispovijesti je formirana u julu 2014. godine i ona je u skladu sa mandatom svoj posao obavila profesionalno, što je i Vlada Crne Gore na sjednici 30. jula 2015. godine potvrdila kada je Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti jednoglasno utvrdila," navodi se u saopštenju.

Ministarstvo je  pozdravilo odluku mitropolita Amfilohija da se iz reda protivnika priključi snagama koje su za članstvo Crne Gore u EU, i da se za to odlučio u posljednjih nekoliko dana.

"Izgleda da Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti već daje značajne pozitivne rezultate. Posljedica tog naglog zaokreta je prošlonedjeljna posjeta predstavnika Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke evropskim institucijama u Briselu. Ministarstvo pozdravlja to što su u Briselu izjavili da su `saglasni u ocjeni da je u skladu sa članom 17 Lisabonskog sporazuma neophodno voditi otvoren, transparentan i stalni dijalog između predstavnika Evropske unije i crkava i vjerskih zajednica u duhu poštovanja njihovog identiteta i specijalnog doprinosa u procesu integracija`. Tako su Mitropolija i Eparhija postale specijalni faktori koji doprinose evropskim integracijama Crne Gore", smatraju iz ministarstva.

Kako su istakli, jedan od zaključaka sastanaka predstavnika MCP u Briselu je "da se unaprijedi dijalog između države Crne Gore sa vjerskim zajednicama koji bi počivao na principima međusobnog poštovanja i bio u skladu sa opšteprihvaćenim civilizacijskim vrijednostima".

"Ministarstvo u potpunosti podržava i prihvata taj zaključak. Vlada Crne Gore i Ministarstvo za ljudska i manjinska prava godinama imaju takav odnos prema Mitropoliji i Eparhiji. Takav stav je Vlada Crne Gore usvojila i u okviru zaključaka kada je utvrdila Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti 30. jula 2015. Tada je Ministarstvo za ljudska i manjinska prava zaduženo da tokom sprovođenja Programa javne rasprave održava neposrednu komunikaciju sa predstavnicima vjerskih zajednica, i Ministarstvo je već prvog dana javne rasprave, 3. avgusta, između ostalih, uputilo Mitropoliji i Eparhiji poziv za neposredan dijalog", objasnili su.

Ipak, kako se navodi u saopštenju Ministarstva, neposredan dijalog je izostao u pojedinim slučajevima. Oni su kazali da je sabotiranje Programa javne rasprave u direktnoj je suprotnosti sa potrebom za neposrednim otvorenim dijalogom.

"Predstavnici Evropske unije sada upućuju na ono što su Vlada Crne Gore i Ministrastvo za ljudska i manjinska prava od početka nudili. Ministarstvu je drago da su i predstavnici Mitropolije i Eparhije sada spremni na dijalog. Za dijalog nikad nije kasno i dijalog je uvijek koristan. S obzirom na to da je Javna rasprava o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti produžena do 30. septembra, Ministarstvo za ljudska i manjinska prava poziva predstavnike Mitropolije crnogorsko-primorske i Eparhije budimljansko-nikšićke, i ostalih vjerskih zajednica, da se nastavi neposredan dijalog o Nacrtu zakona i da se tako riješe sva sporna pitanja. Neophodna su iskrena opredjeljenja za saradnju i za tolerantne razgovore, a Ministarstvo potvrđuje takvo opredjeljenje", saopšteno je.

Ministarstvo je svim zainteresovanim subjektima poručilo da su neosnovana strahovanja da će taj zakon ugroziti bilo koje pravo, a pogotovo pravo na svojinu.

"Crna Gora to pravo štiti Ustavom i drugim zakonima koji se tiču te oblasti. Takođe, država ima pravo da utvrdi šta je njena svojina i da tu svojinu zaštitu. Država je obavezna da poštuje ova prava i zbog članstva u međunarodnim organizacijama koje štite principe demokratije, ljudska prava i slobode.Zato su u Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti uvažene preporuke iz `Smjernica za pregled zakonodavstva u vezi sa vjerom ili uvjerenjem` i `Smjernica o pravnom subjektivitetu vjerskih zajednica` koje su zajednički izradili odgovarajući organi OEBS-a i Savjeta Evrope. Ti dokumenti, kao i saradnja sa međunarodnim organizacijama koje se bave pitanjem slobode vjeroispovijesti, biće veoma značajni u procesu izrade Prijedloga zakona o slobodi vjeroispovijesti. Zato Ministarstvo uvjerava sve vjerske zajednice, građane i, uopšte, sve zainteresovane subjekte, da država Crna Gora, Vlada i Ministarstvo žele da afirmišu i zaštite slobodu vjeroispovijesti i da garantuju slobodu djelovanja i autonomiju vjerskih zajednica, u skladu sa pravnim poretkom Crne Gore. Polazeći od tog opredjeljenja, Ministarstvo poziva sve zainteresovane subjekte da daju konstruktivan doprinos izradi Predloga zakona o slobodi vjeroispovijesti", navodi se u saopštenju.