U parlamentu se danas raspravlja o Predlogu zakona o zdravstvenoj zaštiti, a Šegrt je ukazao da je predviđeno da se zdravstvena djelatnost obavlja u zdravstvenoj mreži i van nje, prenosi RTCG pozivajući se na Minu.

Prema njegovim riječima, novine u odnosu na dosadašnja rješenja odnose se i na izbor organa upravljanja i rukovođenja. 

"Odbori direktora obavezni su samo u Institutu javnog zdravlja i Klničkom centru, a njihove direktore imenuje i razrješava Vlada, u ostalim zdravstvenim ustanovama ministar imenuje i razrješava direktore. Cilj tih rješenja je depolitizovanje upravljačke strukture, kako bi se omogućilo bolje funkcionisanje sistema“, ukazao je on.

Šegrt je naveo da je institut dopunskog rada zdravstvenih radnika i saradnika drugačije definisan, jer je novina da oni koji su sa punim radnim vremenom zaposleni u ustanovama čiji je osnivač država, ili opština, mogu uz saglasnost direktora zključiti ugovor za obavljanje dopunskog rada u toj ili drugoj zdravstveoj ustanovi.

Propisana je i mogućnost nagrađivanja zdravstvenih radnika, i predviđeno da poslodavac može radniku koji posjeduje ekspertska znanja utvrditi posebnu nadoknadu za rad i rezultate.

„Cijenimo da će se ovim zakonom stvoriti uslovi za znatno unapređenje kvaliteta zdravstvene zaštite“, kazao je Šegrt.

Poslanik Demokratskog fronta Branko Radulović zamolio je Šegrta da razmotri peticiju ljekara specijalista o odgađanju donošenja zakona.

On je kazao da je za tri dana peticiju potpisalao oko 230 ljekara specijalista, i da su je uputili ministru, premijeru, predsjedniku Ljekarske komore i Odboru za zdravtsvo.

„Imajući u vidu saznanja o zalaganju ljekara, koji su najviše etični od svih javnih profesija, trpeljivo rade i zaljubljeni su u svoj posao i život pacijenta, i zato vas molim - ne da povučete zakon, nego da ga odgodite i da javnom raspravom sa njima usaglasite sva pitanja i uvažite struku i znanje“, naveo je Radulović.

On je ukazao na nezavidan materijalni položaj ljekara i potrebu da se on unaprijedi kako ne bi odlazili iz države.

Šegrt se saglasio sa konstatacijama Radulovića o požrtvovanju ljekara, njihovim naporima, materijalnom statusu i teškoćama, ali je kazao da je namjera da se predloženim zakonom poboljša materijalni položaj zaposlenih u zdravstvenoj zaštiti.

On je naveo da je u pripremi teksta zakona vođena široka rasprava u svim domovima zdravlja, opštim, specijalističkim bolnicama, Kliničkom centru i Ljekarskoj komori. „I sve je ovo usaglašeno, u najvećoj mjeri sa medicinskim radnicima“.

„Svi su pokazali veliko interesovanje, i mislim da bi odgađanje bilo krajnje neracionalno. Dobio sam zahtjev od udruženja doktora, i mislim da ni u njihovom interesi nije da se zakon odgađa, već donese, kako bi se stvorili mogućnosti da se drugačije, kvalitetnije i suštinski bolje za zaposlene i za pacijente urede odnosi. Zato ne mogu prihvatiti tu inicijativu“, pojasnio je Šegrt.

On je dodao da takav način kreativno ne doprinosi rješavanju problema. „Takav pristup, da se nešto odgađa u nedogled, a da stanje bude takvo da njime niko nije zadovoljan, mislim da nije rješenje“. 

Poslanik Novica Stanić pitao je ministra koliki su u ovom trenutku gubici ili dobici domova zdravlja i bolnica u Crnoj Gori.

Šegrt je kazao da je za odgovor potrebna egzaktna elaboracija finansijsko-ekonomska, ali da se generalno može reći, u odnosu na uporedni period 2014. godine i zadnjih sedam mjeseci ove, da zdravstveni sistem bilježi uštede u potrošnji ljekova i slanju pacijenata na liječenje van države .

„Trendovi ukupne potrošnje u zdrastvenom sistemu, nerazdvojeno po domovima zdravlja i bolnicama, pokazuju zaustavljanje enormnog trenda potrošnje. Na primjer, trend potrošnje u zadnjih pet godina za ljekove je godišnje bio od osam do 12 odsto. Imamo pokazatelj za ovih sedam mjeseci da je potrošnja na nivou prošlogodišnje“, rekao je ministar.

Poslanik Demokratske partije socijalista, Zoran Jelić kazao je da je predloženi zakon dobro rješenje, o čemu govori podatak da je matični odbor, čiji je predsjednik, preporučio njegovo usvajanje.

Jelić je pitao da li je ukinut dopunski rad, da li će biti ukinute liste čekanja u zdravstvenim institucijama, i da li se smanjuje percepcija korupcije u zdravstvenom sistemu, i da li direktori zdravstevnih ustanova imaju prevelika ovlašćenja i kako ih kontrolisati.

On je poručio nezadovoljnim zdravstenim radnicima da mogu posredstvom poslanika dostaviti amandmane.

Poslanica Demokratskog fronta, Branka Bošnjak kazala je da je zabrinjavajuće ako je 200 ljekara za nekoliko sati potpisalo da se još jednom razmotri predloženi zakon.

„Kako to da vi ovim zakonom zabranjujete dopunski rad u okviru svoje struke ljekarima, a Zakon o radu omogućava čak i penzionerima da mogu da rade?“, upitala je ona, navodeći da ljekari ne bi imali potrebu da rade dopunski, da se cijeni njihov rad.

Bošnjak je ocijenila da će Zakon "sigurno pasti" na Ustavnom sudu ako se na ovaj način usvoji, navodeći da je sa partijskim kolega predala amandman u skupštinsku proceduru.

Radovan Asanović iz Kluba samostalnih poslanika ocijenio je da je Zakon dobar, ali je, kako je naveo, potrebno vidjeti ko će ga primjenjivati. „Ako ih budu primjenjivali aktivisti DPS-a, od toga nema posla“.

Džavid Šabović iz Socijaldemokratske partije kazao je da je predlog Zakona bolji od prethodnog. On je pozdravio rješenje da direktor ustanove odgovara direktno ministru.

Radoslav Nišavić iz Socijalističke narodne partije smatra da predlog ima dosta manjkavosti.

Srđan Perić iz Pozitivne Crne Gore kazao je da se korupcija često locirala kod doktora, a ne tamo gdje je najviše ima, ocjenjujući da je to u oblasti nabavke ljekova i u odlaganju medicinskog otpada.

Perić je kazao da nemaju ništa protiv da ministar preduzme odgovornost za izbor direktora i za depolitizaciju na lokalnom i državnom nivou.“Ali itekako smo protiv da se ljudi biraju bez javnog konkursa i amandmanom uvodimo potrebu javnog konkursa”.

Predsjednik Liberalne partije, Andrija Popović kazao je da će ta stranka načelno podržati predlog.

On je ukazao na to da je predlogom propisano da direktora kliničkog centra Instituta za javno zdravlje imenuje i razriješava Vlada, na predlog ministra, a direktore drugih zdravstvenih ustanova čiji je osnivač država imenuje i razriješava ministar.

“Po nama su to prevelika ovlašćenja i odgovornosti za ministra i bolje je rješenje da to bude javni konkurs”, poručio je Popović.

Almer Kalač iz Bošnjačke stranke ocijenio je da je predlog prihvatljiv i da će ga podržati. On smatra da je izmjena koja se odnosi na imenovanje direktora dobra, jer, kako je objasnio, ministar će tek sada moći da traži odgovornost ljudi na tim pozicijama.

“Da bi spriječili odlazak ljekara iz crnogorskih zdravstvenih ustanova, moramo raditi na tome da oni dobiju uslove koje zaslužuju“, zaključio je Kalač.

Šegrt je pojasnio da se zakonom ne ukida dopusnki rad, i ne uvodi ništa što savremeni zdravstveni sistemi ne rade već više od 20-30 godina.

„Do sada se zdravstvene institucije lišavale usluga najkvalitetnijih ljudi i tjerali ih da materijalni status dograde radom kod nekog drugog. Oni su privatnicima nudili svoju radnu snagu i pacijenta i pravili prevalentno biznis privatniku. Oni su bili dovedeni u status najamnog radnika“, ukazao je on.

Šegrt je kazao da ne vidi bojaznost neke velike vlasti na nivou direktora.

On je saglasan da treba naglasiti da nema smisla postojanja upravnih odbora u institucijam gdje direktora imenuje ministar zdravlja, a to se, pojansio je, odnosi na sve domove zdravlja, opšte i specijalne bolnice.