Đokaj je za Pobjedu pojasnio da se samim tim Agenciji vezuju ruke kada je u pitanju prekomjerna obrada tih podataka, zato što se banke i osiguravajuće kuće „pozivaju i štite datom saglasnošću od strane svojih klijenata kao zakonitim osnovom za obradu podataka“. 

Banke penzionerima starijim od 65 godina traže ispunjavanje posebnih uslova da bi im odobrile kredit, navodeći kao razlog godine starosti. Neke banke i osiguravajuća društva uz potrebnu dokumentaciju od klijenata traže i polisu životnog osiguranja za koju je neophodno priložiti i zdravstveni karton kao garant da će isplatiti i posljednju ratu kredita.

Na ovaj problem prvi je, kako su prenijeli mediji, ukazao doktor podgoričkog Doma zdravlja, Igor Jovanović, koji je najavio tužbu protiv banaka i osiguravajućih kuća „u slučaju da nastave sa praksom da šalju klijente po zdravstvene kartone koje koriste u procedurama odobravanja kredita i zaključivanja polisa osiguranja“. 

Da osiguravajuće kuće traže zdravstveni karton, Pobjedi su potvrdili iz Unika osiguranja. Kako su objasnili, ti podaci neophodni su im kako bi utvrdili zdravstveno stanje klijenta „i na taj način adekvatno procijenili rizik koji preuzimaju primajući u osiguranje novog osiguranika“. 

„Za ove potrebe najčešće se koristi zdravstveni karton klijenta koji on ima otvoren kod svog izabranog ljekara ili se po potrebi on upućuje na dodatne preglede. Unika osiguranje od osiguranika traži da dostavi zdravstveni karton, što je i definisano u ponudi životnog osiguranja. Podaci o zdravstvenom stanju, odnosno podaci iz medicinske dokumentacije spadaju u lične podatke pacijenta i obaveza zdravstvenih radnika je da ih čuva u tajnosti. Zdravstveni radnici se oslobađaju te dužnosti na osnovu pisane saglasnosti pacijenta, a u skladu sa Zakonom o zdravstvenoj zaštiti, član 24“, kazali su iz Unike. 

Uprkos tome, predsjednik Savjeta AZLP, Muhamed Đokaj, ističe da se tu, između ostalih, postavlja i pitanje „što ako osoba čiji se podaci obrađuju kaže – ne“, odnosno da ne želi dati saglasnost da se pristupi njegovim zdravstvenim podacima iz posebne kategorije. 

„Da li u tom slučaju može da ostvari to pravo? U praksi se suočavamo sa pravnim pitanjima, da li u konkretnim pravnim slučajevima postoji saglasnost koja je izraz slobodne volje ili je riječ o iznuđenoj saglasnosti, kao i pitanje obima i proporcionalnosti obrade, njihove svrhe i namjene, kojim se uz saglasnost volje omogućava bankama i osiguravajućim društvima da bez ograničenja pristupaju i obrađuju podatke svojih klijenata jer su formalno-pravno ispunili zakonsku obavezu iz člana 13. Zakona o zaštiti podataka o ličnosti i dobili potrebnu saglasnost od klijenta da mogu zakonito obrađivati podatke“, kazao je Đokaj. 

Evidentno je, prema njegovim riječima, da u praksi postoji potreba za jačanje svijesti građana čiji se podaci obrađuju.