Pod bolovanjam se podrazumijeva opravdano odsustvo sa posla zbog bolesti, povrede ili drugih okolnosti koje sprečavaju osiguranika da ispunjava radne obaveze. Međutim, u Crnoj Gori radnici će radije prihvatiti i da narušenog zdravlja dolaze na posao samo da ne ostanu bez njega.
Portparol SSCG-a Zoran Đurišić kazao je za CdM da je zaposlene, posebno one u privatnom sektoru, strah da traže bolovanje jer lako mogu dobiti otkaz.
"Najčešći je slučaj da ljudi potpisuju ugovor o radu na šest mjeseci ili godinu dana. Stoga su na neki način ugroženi zato što i kad im treba bolovanje ne mogu da ga traže. Poslodavci su prilično rigorozni, netolerantni prema onome ko uzima bolovanje, a radnicima uvijek nad glavom visi opasnost od raskida privremenog ugovora o radu“, istakao je Đurišić.
Prema njegovim riječima nepoštovanje ovih radničkih prava predstavlja jednu vrstu mobinga koji treba hitno iskorijeniti.
Zaposleni u trgovini naročito su izloženi negativnim pojavama na radnom mjestu. Kako je za CdM rekla Vesna Milonjić Aleksić iz USSCG-a, u trgovini je najviše izražen rad na crno, sistem zaštite na radnom mjestu je nedovoljno razvijen, a plate su male. Ona naglašava da posebno treba kazniti poslodavce koji su netolerantni prema ženama.
"Čest je slučaj da poslodavac otpušta žene koje su u drugom stanju. Trude se da iskoriste radnike do maksimuma, tako da je konstatacija da zaposleni ne traže bolovanje iz straha da ne ostanu bez posla tačna“, tvrdi Milonjić Aleksić.
Sa druge strane, ni radnici nijesu naivni, pa često i izmišljaju razloge da bi odsustvovali sa posla. I dok u USSCG-u nijesu upoznati da ima ovakvih slučajeva, u SSCG-u navode da i zaposleni zloupotrebljavaju pravo na bolovanje, ali ne u onoj mjeri koliko se o tome govori.
"To se uglavnom odnosi na ljude koji rade u administraciji, gdje je poslodavac država. Ta zloupotreba je najizraženija u toku ljetnje sezone, kada ljudi žele da rade dva posla kako bi izdržavali porodicu. Tada dolazi do prećutnog sporazuma poslodavaca i radnika. Poslodavci tolerišu odsustvo sa posla ne bi li zaposleni zaradili dodatni prihod za svoju porodicu. To se toleriše u onim situacijama kad je poslodavac država, neka društvena institucija, a ali ne i kod privatnika“, objašnjava Zoran Đurišić.
Naravno, poslodavac ima svo pravo da sankcioniše izmišljanje razloga za neobavljanje radnih obaveza. Ali ni zaposleni nijesu dužni da trpe samovolju poslodavca. Za kršenje radničkih prava uvijek mogu da se obrate Uniji slobodnih sindikata koja će njihove prijave proslijediti Inspekciji rada i zahtijevati od nje ga hitno reaguje.
(izvor:CDM)
