Izgradnja autoputa Bar-Boljari će dovesti do rasta deficita

Svjetska banka

Izgradnja autoputa Bar-Boljari će dovesti do rasta deficita

Izgradnja kapitalnog projekata, autoputa Bar-Boljari će, pored pozitivnih efekata na rast, dovesti do daljeg pogoršanja fiskalnih indikatora u Crnoj Gori, saopštili su predstavnici Svjetske banke (SB).

Viši ekonomista SB za Hrvatsku, Crnu Goru i Sloveniju Sanja Madžarević Šujster kazala je da će projekat izgradnje autoputa dovesti do rasta deficita, što uvijek dovodi i do povećanja javnog duga. 

"U ovoj godini u Crnoj Gori očekujemo dalji rast javnog duga, ali ne samo u ovoj već i do 2018. godine, do kada će trajati povlačenje sredstava za finansiranje autoputa", kazala je Madžarević Šujster na konferenciji za novinare na kojoj je predstavljen Redovni ekonomski izvještaj za jugoistočnu Evropu.

U SB procjenjuju da će javni dug Crne Gore do 2018. godine rasti preko 77 odsto bruto domaćeg proizvoda, dok bi ove godine trebalo da bude na skoro 66 odsto BDP-a, prenosi MINA-businees.

"Autoput sigurno ima učinak s obzirom na dinamiku izgradnje i povlačenja sredstava i sigurno će dovesto do rasta javnog duga. Taj rast duga bi, ako se nastavi sa politikom konsolidacije na tekućim rashodima i sa boljom naplatom poreza, nakon 2018. godine trebalo da uspori i da dođe do drastičnog smanjenja deficita", rekla je Madžarević Šujster.

Ona je navela da Crna Gora među zemljama regiona ima najveći spoljni dug, koji se procjenjuje na preko 120 odsto BDP-a, ne računajući interkomapnijski dug.

"Ono što zabrinjava je da javni i dug za koji garantuje država, čine više od polovine spoljnjeg duga", upozorila je ona. 

Prema njenim riječima, u prošloj godini u Crnoj Gori napravljen je veliki pomak u smjeru fiskalne konsolidacije.

"Prošlu godinu je Crna Gora završila sa najnižim deficitom unutar regije, od oko 1,4 odsto BDP-a. Ove godine dolazi do preokreta koji je uglavnom vođenim velikim kapitalnim investicijama u autoput, koji će u naredne četiri godine na neki način držati taj deficit na nivou od oko 5,8 odsto BDP-a", objasnila je Madžarević Šujster.

Predstavljajući izvještaj za JIE koji obuhvata šest zemalja Albaniju, Bosnu i Hercegovinu, Kosovo, Makedoniju, Crnu Goru i Srbiju, kazala da se rast u regiji oporavlja.

"Rast se oporavlja u situaciji povećanih rizika za dugoročniji održivi rast. Rast se konačno oporavio nakon recesije sa dvostrukim dnom. Ovaj put je taj rast podržan oporavkom domaće potražnje, ali su pomogle i niske cijene energenata i slabije valute", istakla je ona.

U SB za ovu godinu procjenjuju puno veći doprinos investicija rastu, što je pozitivan faktor.

"Crna Gora posebno prednjači u tom velikom doprinosu investicija rastu, koji je očekivan ove godine usljed pokretanja velikih investicija u atutoput. Međutim, ono što je negativno je izostanak pozitivnog doprinosa od izvoza. Osim zemalja poput Srbije i Albanije nijedna zemlja nije imala pozitivan doprinos neto izvoza rastu", dodala je Madžarević Šujster.

Kako je navela, trgovinska konkurentnost je vrlo niska unutar regije.

"Ono što je pozitivno od drugog kvartala ove godine u Crnoj Gori je da vidimo puno širi spektar tog rasta. Kada gledamo sektorski nije samo građevinarstvo raslo, već se tokom ove godine oporavlja i industrija, posebno u dijelu farmaceutike. Ono što konstantno bilježi doprinos rastu je trgovina, koja je velikim dijelom isto tako oporavljena zbog solidne turističke sezone", kazala je Madžarević Šujster.

Što se tiče zaposlenosti, u svim zemljama JIE se biježi oporavak što je, kako je ocijenila, jako važno.

"U dvije zemlje, među kojima je i Crna Gora, vidimo da je stopa zaposlenosti i ukupna zaposlenost rasla iznad vrhunca koji je dostignut u periodu prije ekonomske krize, što je drugi kvartal 2008. godine" kazala je Madžarević Šujster.

Evidentirana je visoka nezaposlenost mladih i žena i dugoročna nezaposlenost u cijeloj regiji, a u cijeloj regiji inflacija i dalje ostaje niska, iako se ona oporavlja.

"Ono što vidimo je trend pada cijena hrane u Evropskoj uniji, zbog vrlo velike količine raspoložive hrane koja ostaje na evropskom tržištu usljed trgovinskih sankcija koje su uvedene prema Rusiji", konstatovala je ona. 

U Crnoj Gori, za razliku od zemalja u regiji, kako je navela, evidentan je lagani oporavak kreditiranja, posebno prema korporativnom sektoru.

"Rast iako očekivan može biti na neki način ograničen pooštravanjem finansijskih uslova na spoljnjem tržištu, produženim sporijim rastom u EU i na globalnom nivou i povećanjem globalnih cijena nafte. Na strani domaćih rizika imamo vrlo visoke dugove u javnom sektoru, visok nivo nekvalitetnih kredita i troškove za državne budžete usljed migrantske krize", kazala je Madžarević Šujster.

Prema njenim tvrdnjama, troškovi za državne budžete usljed migrantske krize su još mali, ali sve zemlje regije služe kao tranzitne prema zapadnim zemljama EU.

"Međutim, ukoliko dođe do zatvaranja granica treba voditi računa da se može desiti scenario da će jedna veliki broj migranata možda prezimiti unutar regije JIE i time predstaviti na neki način pristisak na državne budžete", zaključila je Madžarević Šujster.

CDM/Mina

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.