I dok su dvije stranice trougla poznate, banka i javni izvršitelj, treća je u fokus javnosti došla tek nedavno. Ko je Heta Asset Ressulation, zapitaćete se? E pa niko drugi do Hipo Alpe Adrija Bank AG, koju je Austrija nacionalizovala 2009. Godine. Trećeg novembra 2014 godine Hipo Alpe Adrija Bank, preimenovana, nastavlja da živi kao Heta Asset Ressulation, kompanija  koja je u vlasništvu austrijske Vlade i ima samo jednu namjenu, da se oslobodi loših kredita Hipo Alpe Adrija Banke. Banke u Jugoistočoj Evropi nastavljaju da posluju kao SEE Holding i čekaju da se realizuje njihova prodaja.

U trouglu u kojem je skončao Muminović  neko je zatajio u primjeni zakona Crne Gore. 22. Avgusta  ove godine na snagu je stupio Zakon o Konverziji kredita u švajcarskim francima u eure. Jedina Banka koja je u Crnoj Gori odobravala takve zajmove, HAAB, trebalo je da u narednih 30 dana obavi konverziju kredita odobrenih u švajcarskim francima po zvaničnom kursu koji je važio na dan sklapanja ugovora. Ta obaveza važi i za kredite koje je banka raskinula, jer klijenti nijesu izmirivali rate na vrijeme. Osnovicu za konverziju predstavlja iznos koji je klijent dobio u banci u trenutku zaključenja ugovora.  Zakonom je predviđeno da banka nakon konverzije kredita u eure obavi novi obračun s uračunatom fiksnom kamatnom stopom od 8,2 odsto na godišnjem nivou. Taj obračun banka je morala da ponudi korisnicima kredita u narednih 45 dana.

Šta nije jasno u zakonu koji je donijela Skupština Crne Gore? Apsolutno ništa. Da li se primjenjuje? Apsolutno ne. Jer ne bi Enes Muminović oduzeo sebi život da se zakon primjenio i na njegov slučaj. A ne primjenjuje se jer je HAAB u Crnoj Gori, koja sada posluje kao dio SEE Holdinga, svoje loše kredite prenijela u Heta Asset Ressulation. A Heta Asset Ressulation ima samo jednu namjenu, da se oslobodi loših kredita HAAB i kroz taj proces naplati sve što se može naplatiti. A pravni odnos ove dvije strane iste medalje u Crnoj Gori nije riješen, što ostavlja prostor da se Heta Asset Resulation ponaša kako se ponaša. Jer lošu poslovnu politiku Hipo Alpe Adrija Bank AG, koja jei  zaživjela uz obilatu pomoć austrijskog ultradesničara Jegora Hajdara, dok je ovaj imao političku moć, austrijski poreski obveznici već su platili preko šest milijardi eura. I njima je dosta, zato je sada tu Heta Asset Ressulation.

Svako ima pravo da posluje kako hoće, dok je to u skladu sa zakonom. Zakon koji nije isti za sve i nije zakon.  Bomba kojom je Enes sebi oduzeo život  sigurno nije bila rješenje njegove muke. Šta više, zakon kojim se njegova muka mogla lako riješiti već postoji. Zašto nije primjenjen pitanje je koje treba svi da postavimo a posebno nadležni državni organi. Ministarstvo Pravde oglasilo se na dan Enesove pogibije saopštenjem u kojem traži da se obezbjedi nesmetan rad javnih izvršitelja. Ako to nije auto gol onda je pitanje šta je?