Saliven je odbio zahtjev advokata bivših direktora Mađar telekoma i, kako je potvrđeno Vijestima iz Okružnog suda u Njujorku, zakazao statusnu konferenciju za 14. april.
Tada će zvanično početi suđenje Eleku Štraubu /Straub/, Tamašu/Tamas/ Marvaiju i Andrašu Balogu /Andras Balogh/. Sud je odbacio argument advokata odbrane, koji su smatrali da američke institucije nemaju nadležnost nad stranim državljanima, da je tužba zastarjela, kao i da ona ne sadrži dokaze konkretnog krivičnog djela.
"Odluka o odbijanju zahtjeva odbrane temelji se gotovo isključivo na slučaju u Makedoniji, kako je to sugerisao i SEC", navodi se u Salivenovoj odluci.
Sud je time praktično prihvatio argumentaciju SEC-a da su tri mađarska menadžera nanijeli štetu američkoj berzi jer su, u periodu kada se Mađar telekom i njegov matični Dojče /Deutche/ telekom kotirali na berzi u Njujorku, podnosili lažne izvještaje o poslovanju, u kojima je bila prikrivana korupcija u Crnoj Gori i Makedoniji.
Prema toj tužbi, koja je uslijedila nakon petogodišnje istrage na zahtjev SEC-a i Ministarstva pravde SAD i ugovora o poravnanju kojim su dvije kompanije platile 95 miliona EUR, Mađar Telekom je prilikom privatizcije crnogorske kompanije 2005. godine podmitio više zvaničnika Vlade i povezanih osoba, sa ukupno 7,35 miliona EUR.
Bivši direktori Mađar telekoma su, prema navodima tužbe SEC-a, osmislili i sproveli koruptivnu šemu, zahvaljujući kojoj je ta kompanija vrlo brzo nakon privatizacije došla do dvotrećinskog vlasničkog udjela u Telekomu Crna Gora, danas Crnogorskom Telekomu.
Portparol Ambasade, Šeli Siver /Shelly Seaver/ kazala je da je dokumentacija koju posjeduju američke državne institucije ista ona kao i u Njemačkoj i Mađarskoj, gdje se takođe sprovodila istraga, kao i da bi državni tužilac Ranka Čarapić mogla njima direktno da se obrati.
“SAD očekuju od crnogorske vlasti da, paralelno s američkom istragom, istraži sve navode o nezakonitim radnjama u Crnoj Gori u vezi sa ovim slučajem. Crnogorski tužioci i sudovi imaju mandat i sposobnost da to urade. Crnogorske vlasti imaju takođe mogućnost da traže da svjedoče odgovarajući svjedoci iz Crne Gore, Njemačke, Mađarske ili neke druge zemlje u vezi sa slučajem Telekom”, odgovorila je Siver na pitanje šta bi organi Crne Gore mogli da urade dok ne stigne dokumentacija iz SAD.
Ona je kazala da mnogi od dokumenata na kojima su američki tužioci izgradili ovaj slučaj potiču iz Mađarske i Njemačke.
“Da bi ti dokumenti bili dostavljeni crnogorskim vlastima, Mađarska i Njemačka moraju odobriti zahtjev. Postoji snažna volja u SAD da se pomogne zemljama partnerima u njihovim pravnim istragama, ali mi moramo slijediti utvrđene procedure, posebno kada je riječ o pravnim predmetima koji su u toku”, rekla je Siver.
Među četiri sporna konsultantska ugovora, za koje američke vlasti tvrde da su bili lažni i da je preko njih obavljena korupcija, nalazi se i onaj pod nazivom Sigma. Advokat Ana Kolarević, sestra premijera Mila Đukanovića, je potvrdila da je radila na programu restrukturiranja Telekoma neposredno nakon privatizacije i da joj je novac isplaćen upravo preko firme Sigma, ali tvrdi da je sve bilo regularno kao i da je, zajedno sa kolegom Nikolom Martinovićem, odradila dodijeljeni posao.
Američke finansijske vlasti, međutim, tvrđe da je preko Sigme sproveden korupcionaški plan i da je preko nje isplaćeno oko 580 hiljada EUR i da je dio ili cijeli iznos namijenjen za sestru visokog Vladinog funkcionera koja se bavi advokaturom.
Nakon što je objavljena tužba sa detaljima koruptivne šeme, Vrhovno državno tužilaštvo (VDT) pokrenulo je novu istragu koja ni do danas nije dala konkretne rezultate. VDT je na zahtjev američkih državnih organa i tokom 2007. godine provjeravalo dva od četiri sumnjiva ugovora Telekoma sa četiri konsultantske kompanije koja su potpisana u Podgorici, ali je tadašnja istraga ustanovila da u tim poslovima nije bilo neregularnosti.
Posljednja informacija iz VDT-a jeste da na osnovu do sada prikupljenih informacija, nema osnova za krivično gonjenje pojedinaca u Crnoj Gori, kao i da i dalje čekaju dokumentaciju koju su, na osnovu zamolnice, tražili od američkih institucija.
(Izvor:mina)
