„Ugovor koji je potpisan sa ꞌEximꞌ bankom je posao koji bih ponovo uradio, jer su uslovi u njemu najbolji u regionu, a sve zemlje regiona su povlačile kredite po tom osnovu“, rekao je Žugić nakon sjednice Komisije za suzbijanje sive ekonomije.

On je, komentarišući ocjenu predsjednika parlamenta Ranka Krivokapića da ugovor se “Exim” bankom predstavlja “loš aranžman”, saopštio da je Crna Gora dobila kredit po uslovima po kojima to nije uspjela nijedna država regiona. On je podsjetio i na ocjenu predstavnika Svjetske banke da je aranžman Crne Gore sa “Exim” bankom izvanredna finansijska transakcija.

Žugić smatra i da je Crna Gora značajno manje izložena valutnom riziku u odnosu na zemlje regiona, jer je Ministarstvo finansija uspjelo da održi izuzetno dobru valutnu strukturu javnog duga. 

“Srbija, Makedonija i Hrvatska, na primjer, imaju preko 75 odsto javnog duga u stranim valutama. U Crnoj Gori je trenutno svega 12 odsto javnog duga izraženo u stranoj valuti, a kada se povuče cijeli kredit ꞌEximꞌ banke, procenat neće preći 25 odsto”, rekao je Žugić. 

On je objasnio da je gubitak nastao po osnovu kursnih razlika, uzrokovanih rastom dolara, višestruko nadoknađuje kroz slabljenje eura, usljed čega se u ekonomskoj teoriji i praksi primjenjuje princip adekvatne valutne strukture, gdje čak pola zemalja EU ima odnos 70 do 30 odsto u korist eura. 

“Na osnovu tih pokazatelja, jasno je da je Crna Gora značajno manje izložena valutnom riziku u odnosu na zemlje regiona”, kazao je Žugić.

On je dodao da se Krivokapić, u emisiji „Načisto“ televizije Vijesti, bavio finansijskom analizom projekta autoputa na veoma temeljan način, zaboravljajući da pomene aktivnosti koje su prouzrokole štete po javne finansije.

Žugić je podsjetio da je kompanija Crnogorska plovidba od “Exim” banke za gradnju dva broda povukla sredstva po značajno nepovoljnijim uslovima kreditiranja, a da je ta aranžman podržala jedinstvena Socijaldemokratska partija (SDP).

„Vlada, upravo ovih dana, pokušava da revidira postojeći ugovorni odnos i poboljša uslove zaduženja, makar do nivoa uslova iz aranžmana za autoput“, kazao je Žugić.

On je naveo da je prisutna praksa, u kojoj je SDP aktivno učestvovao, a koja se tiče donošenja odluka poslanika bez prethodnog analiziranja njihovog fiskalnog uticaja. 

“Značajan doprinos stabilizovanju javnih finansija Krivokapić je dao svojim glasom protiv predloga da se neplaćanje javnih prihoda na lična primanja proglasi krivičnim djelom. Ukupna šteta po ta dva osnova koju trpi državni budžet iznosi oko 100 miliona eura godišnje”, tvrdi Žugić.

On je saopštio da će Ministarstvo finansija nastaviti sa analiziranjem svih radnji koje imaju negativne efekte po stabilnost javnih finansija i koje se preduzimaju bez konsultacija sa predstavnicima izvršne vlasti.

Žugić je, na pitanje novinara da li odgovornost za aranžman Crnogorske plovidbe sa “Exim” bankom snosi i Vlada, odgovorio potvrdno.

“Mislim da je taj aranžman povoljan, ali da je ovaj za autoput još povoljniji, jer ima duži period vraćanja. Smatramo da je maksimum postignut sa aranžmanom za autiout i da preko toga bolji uslovi nijesu mogli da se postignu”, rekao je Žugić.

On je, odgovarajući na pitanje novinara da li je Ministarstvo saglasno da se nacionalnom avioprevozniku Montenegro Erlajnsu izdaju nove garancije ili državna pomoć za gorivo i plaćanje dvije rate Brazilskoj banci, saopštio da to nije njihova nadležnost.

“Nije Ministarstvo to koje daje saglasnost, već je to Komisija za kontrolu državne pomoći. Ministarstvo će da poštuje sve zakone koji uređuju svaku, pa i tu oblast. Sačekaćemo odgovore nadležnih i na kraju donijeti odluku, na predlog sektora koji je nadležan za saobraćaj”, rekao je Žugić.

On je, odgovarajući na pitanje u vezi sa dugom Duvanskog kombinata (DKP) od oko 34 miliona eura, kazao da svi poslodavci moraju imati krvičnu odgovornost za isplaćeni jedan eura neto zarada. 

“To je neophodno kako bismo spriječili da se ponovo na vratima Vlade pojave radnici koji traže povezivanje radnog staža. Zato apelujem na javnost da se to što prije uradi”, poručio je Žugić. 

On je saopštio i da je Crna Gora u prethodnom periodu ostavrila veliki uspjeh na planu ubiranja prihoda, što potvrđuje podatak da su u prošle tri godine javni prihodi godišnje rasli po prosječnoj stopi od 16,2 odsto, što je u apsolutnom iznosu čak 550 miliona eura.

RTCG/Mina