Policija rješavala 19 krivičnih djela sa nasiljem u porodici

Od aprila do juna

Policija rješavala 19 krivičnih djela sa nasiljem u porodici

Policija je od aprila do juna obrađivala ukupno 357 predmeta koji se odnose na nasilje u porodici, od kojih je 19 sa elementima krivičnog djela, saopšteno je na konferenciji koju su organizovali Centar bezbjednosti (CB) Podgorica i Savjet za građansku kontrolu policije.

"Kada je riječ o izvršiocima tih krivičnih djela, šest lica su povratnici što je prepoznato kao dodatan problem. Kada su u pitanju žrtve  njih 4 su muškarci, 13 je žena žrtava nasilja u porodici koje je tretirano kao krivično djelo i dvoje žrtava koje su maloljetne osobe. Izvršioci krivičnih djela su 18 muškaraca i u jednom predmetu je žena izvršiteljka krivičnog djela", stoji u saopštenju. 

Izvršenih prekršajnih djela, kako navode, bilo je ukupno 128 i pokrenuto je prekršajnih postupaka protiv 136 osoba zbog nasilja nad ukupno 138 osoba. Dodaju da su žrtve 86 žena, 44 muškaraca i troje (3) djece. Muškarci su žrtve najčešće od muških članova svoje porodice (otac, sin, stric, sinovac).

"Izvršioci prekršajnih djela su kod 110 predmeta muškarci, u 24 slučaja žene i maljoljetnici u dva slučaja. Starosna dob žrtava je kod najvećeg broja žrtava (50) između 18 i 35 godina a 47 žrtava su starosne dobi od 35 do 55 godina", navodi se u saopštnjeu. 

Na konferenciji su učestvovali načelnici Odjeljenja bezbjednosti kriminalističke policije CB Podgorica i Stanice kriminalističke policije za suzbijanje krvnih delikata i nasilja u porodici, Siniša Stojković i Radovan Stijović, pripadnici Jedinice kriminalističke policije za suzbijanje nasilja u porodici, izvršne direktorke Centra za ženska prava i NVO SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica, Maja Raičević i Biljana Zeković i predsjednik Savjeta Aleksandar Zeković.

Završavajući predstavljanje tromjesečne statistike načelnik Stojković je istakao profesionalnu potrebu da policijski službenici ulože maksimum prilikom tretmana žrtava nasilja u porodici.

Konstatovano je da je nastavljena dalja senzibilizacija policijskih službenika i dovođenje u rad u Jedinici profesiolanaca koji imaju punu sposobnost da se bave ovom tematikom. Taj pristup je dobio punu podršku Savjeta  za građansku kontrolu policije i ženskih nevladinih organizacija posebno u kontekstu otklanjanja ranijih uočenih propusta u radu. Prepoznati su i problemi oko sistematizacije radnih mjesta i pozdravljeni su i podržani napori rukovodstva CB Podgorica, da se i pored ograničenja, unaprijedi efikasnost u radu i praćenje ove materije. 

Predstavnica NVO “Centar za prava žena” je istakla da policija zapostavlja priču o primarnom agresoru i da je to problem koji mora policija da riješi. "Više mjeseci se ukazuje na probleme pojedinih građanki, posebno starije dobi, i da se stvara utisak nedovoljnog povjerenja policijskih službenika prema žrtavama, da se iste iscrpljuju prijavama i ostaju nezaštićene", saopštila je ona. 

Predstavnica “SOS Telefon za žene i djecu žrtve nasilja Podgorica” konstatovala je značajan napredak u postupanju policije. Interesovala se da li se informacije i podaci u vezi sa nasiljem u porodici šalju Centru za socijalni rad što su predstavnici CB potvrdili da redovno rade. Ukazala je i na kvalitet prijava odnosno na način i sadržaj zaprimanja prijava. Ukazala je da opis činjeničnog stanja mora biti kvalitetnije i sadržajniji prenijet prilikom zaprimanja prijava od žrtve. 

"Zaključeno je da se izuzetno mali broj slučaja nasilja u porodici rješava uz uključivanje multidisciplinarnih timova što suštinski utiče na kvalitet riješenih predmeta. Efikasan i blagovremen rad multidisciplinarnih timova je od strateške važnosti i ključan za sveobuhvatno sagledavanje situacije, izrade plana podrške prema žrtvi i precizno utvrđivanje i praćenje daljih koraka i rada sistemskih institucija", zaključuje se u saopštenju. 

 

 

Komentari

Komentari objavljeni na portalu Kodex.me ne odražavaju stav uredništva, kao ni korisnika portala. Stavovi objavljeni u tekstovima pojedinih autora takođe nisu nužno ni stavovi redakcije, tako da ne snosimo odgovornost za štetu nastalu drugom korisniku ili trećoj osobi zbog kršenja ovih Uslova i pravila komentarisanja.

Zabranjeni su: govor mržnje, uvrede na nacionalnoj, rasnoj ili polnoj osnovi i psovke, direktne prijetnje drugim korisnicima, autorima čanka i/ili članovima redakcije, postavljanje sadržaja i linkova pornografskog, uvredljivog sadržaja, oglašavanje i postavljanje linkova čija svrha nije davanje dodatanih informacija vezanih za članak.

Takvi komentari će biti izbrisani čim budu primijećeni.