“Da bismo mogli da govorimo o filantropiji moramo se zapitati da li smo mi zaista društvo koje njeguje solidarnost i odgovornost. Mislim da nijesmo. Ako pogledamo oko sebe, zapazicemo da preduzeća, kompanije,nijesu spremne da ispune ni ono što im je zakonski propisano, a kamoli da daju nešto dodatno”, kazao je sociolog Andrija Đukanovic. 

Veliki broj preduzeća ne plaća poreze i osiguranje za svoje zaposlene i time im uskraćuje prava, smatra on, pa bi se prije moglo govoriti o kršenju zakona od strane poslodavaca nego o njihovoj humanosti.

“U Crnoj Gori je većina okrenuta ka profitu, i to često na najgrublje moguće načine, pa se u takvoj atmosferi teško može govoriti o razvoju filantropije”, kazao je Đukanovic.

Osim toga, jedan od razloga što filantropija nije zaživjela u Crnoj Gori, prema njegovom mišljenju je što živimo u vremenu gdje se svako ko je imućan i uspješan proglašava sumnjivim.

“Manje više za svakog ko ima novca sumnja se da ga je stekao nelegalnim radnjama. Sigurno da nije tako i da ima ljudi koji su svojim radom uspjeli da sebi obezbijede velike prihode”,smatra Đukanovic. Dok je na zapadu filantropija podstaknuta od strane države tako što se dobročinioci oslobađaju poreza, u Crnoj Gori takve zakonske regulative nema.

 “Podržavajući zakonski okvir koji bi davaoca oslobađao plaćanja poreza,podstakao bi kulturu davanja. Ne treba razmišljati o tome da li bi neko bio dobročinitelj samo zbog tog stimulansa,važno je da pomoć ode gdje treba”, kazala je direktorica Fonda za aktivno građanstvo (fAKT) organizacije koja godinama dodjeljuje nagradu za filantropiju “Iskra”, Anica-Maja Boljević.

Pored toga, smatra ona, iako je počastvovana što nagrade dodjeljuje Fondacija, država bi trebalo da bude ta koja odaje priznanja i počast onima koji misle na opšte dobro.

Da je filantropija nedovoljno razvijena pokazuju i strana istraživanja, pa je prema studiji “Svjetski indeks davanja”, koja je 2011. godine sprovedena u  153 zemlje, Crna Gora bila na 138. mjestu.

(Izvor:Dnevne novine)