Evropska komisija u komentarima na nacrt akcionog plana Crne Gore za poglavlje 23, koje se odnosi na borbu protiv korupcije, zatražila je da se tekst ponovo napiše, ocjenjujući da je njegov kvalitet daleko od zrelog. Prema komentarima na nacrt akcionog plana za poglavlja 23 o korupciji, koje „Dan” ekskluzivno objavljuje, većina mjera koje predlaže Vlada formulisana je na „veoma uopšten i neodređen način”.
– Dio o borbi protiv korupcije treba ozbiljno iznova napisati. Kvalitet ovog Akcionog plana je daleko od zrelog, kako u pogledu metodologije, tako i u pogledu sadržaja. Iz izvještaja i komentara eksperata TAIEH (Projekat EK o pravnoj saradnji) je očigledno da bi mnoge njihove preporuke, uključujući one vezane za metodologiju, znatno poboljšale dokument da su bile primijenjene. Pažnja uopšte nije posvećena najmanje polovini preporuka iz izvještaja o skriningu, ili je to učinjeno djelimično i nedovoljno – smatra Evropska komisija, izvršno tijelo Evropske unije.
S druge strane, kako ističe EK, akcioni planovi posvećuju mnogo pažnje mjerama koje su takođe značajne, ali koje nijesu direktno u vezi sa postupanjem po glavnim preporukama datim u izvještaju o skriningu.
– Većina mjera je formulisana na veoma uopšten i neodređen način. Većini njih nedostaje raščlanjivanje na podmjere koje bi bile date uz pravilan redosled izvršavanja. Vremenski raspored nije dovoljno precizan – naglasila je Evropska komisija.
Pregovaračka poglavlja 23 i 24 odnose se na pravosuđe, osnovna prava, i borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala. Ona su centralna u pregovorima sa EU, a da bi bila otvorena, potrebno je napraviti akcione planove. Nacrt je završen, i Evropska komisija je dala komentar. Predlog bi u Brisel, na ocjenu trebalo da bude poslat do kraja maja, što su najavili iz Vlade.
Evropska komisija u komentarima ocjenjuje da je rok za završetak ustavnih promjena, a to je četvrti kvartal 2013. godine, suviše daleko.
– Crna Gora treba da bude svjesna da mnoge države članice EU ovo doživljavaju kao veoma važno i mogle bi vezati otvaranje poglavlja 23 za uspješan završetak ustavne reforme – navodi se u preliminarnom komentaru Evrpske komisije na nacrt crnogorskog akcionog plana za poglavlje 23.
Takođe, kako se navodi, pošto Crna Gora sada planira da se sa Venecijanskom komisijom konsultuje u vezi nekoliko podustavnih propisa, „treba voditi računa o ravnoteži između potrebe da se to učini i rizika da dođe do odlaganja procesa”.
– Moglo bi biti efikasnije da se kvalitetni eksperti iz država članica uključe u proces izrade odgovarajućih zakona i da se konsultuju postojeće studije i procjene Venecijanske komisije o sličnim zakonima – procijenila je Evropska komisija.
Crna Gora je kritikovana što u akcionom planu odlaže mjere koje se odnose na etiku i odgovornost za funkcionere u pravosuđu. EK tvrdi da je za Crnu Goru važno da ih sprovede što prije, kako bi se mogla formirati „vjerodostojna evidencija o postignutim rezultatima, što će se tražiti za zatvaranje poglavlja”.
– Takođe, baze podataka o sprovedenim procedurama u vezi sa odgovornošću sudija i državnih tužilaca bi već sada mogle biti formirane – upozorava EK.
– Nije se dovoljno radilo na preporuci „dalje smanjiti broj zaostalih predmeta, naročito u građanskim predmetima”. Akcioni plan treba da sadrži konkretne kratkoročne i srednjoročne mjere kako bi se rješavalo ovo pitanje – navela je Evropska komisija u komentarima na nacrt akcionog plana 23.
Posebno je, međutim, interesantna ocjena Evroposke komisije kako Crna Gora tretira oblast korupcije u akcionom planu za poglavlje 23.
– Pri čitanju ovog dokumenta ostaje opšti utisak nedostatka vizije o važnosti i postavljanju prioriteta za borbu protiv korupcije (možda usled postojanja nekog nacionalnog akcionog plana paralelno sa ovim AP). Čini se da je pisan bez svijesti o izazovima zbog kojih je Crna Gora dobila ove konkretne preporuke. Aktivnosti su često date kao izdvojeni djelovi, bez jasnog cilja šta će se iz toga izroditi, šta je rezultat koji se namjerava postići. To veoma otežava formulisanje indikatora uticaja – navela je Evropska komisija.
Takođe, za Brisel je vrlo sporno što nedostaje „logičnog raščlanjivanja glavnih mjera na različite podmjere”.
– Mjera „pratiti primjenu skupštinskih kontrolnih mehanizama u praksi” – Ko/koje tijelo u Skupštini treba da bude zaduženo za praćenje? Mjere „donijeti etički kodeks poslanika – ciljni datum 2014. godina” nije mnogo ambiciozan. Rad bi mogao da počne već sada – ocjenjuje Evropska komisija.
Posebno je važan stav Evropske komisije o položaju parlamenta u borbi protiv korupcije i ulozi Uprave za antikorupcijsku inicijativu s tim u vezi.
– Ono što je u osnovi rečeno u izvještaju o skriningu jeste da je Crnoj Gori potrebna snažna antikorupcijska agencija koja uživa neophodnu samostalnost, sa ovlašćenjima za vođenje istraga, dobro povezana sa drugim djelovima uprave i pravosuđa. Jačanje nadzorne uloge Skupštine je pozitivno ali, dok parlament treba da pruži političko vođstvo, ne može i ne treba da igra ulogu glavnog borca protiv korupcije u Crnoj Gori. Ovaj prioritet se ne održava dovoljno u akcionom planu – ističe se u komentarima Evropske komisije.
Što se tiče sprečavanja zloupotrebe državnih resursa u partijske svrhe, a ta zloupotreba najbolje se oslikava u aferi „Snimak”, koju je pokrenuo „Dan”, EK i tu ima zamjerke.
– Mjera „usvojiti smjernice za korišćenje javnih resursa za aktivnosti partija i predizbornih kampanja” – koji bi bio status tih smjernica? Da li bi bile pravno obavezujuće – podvučeno je u komentarima Evropske komisije na nacrt akcionog plana za poglavlje 23.
Istovjetno je i za oblast javnih nabavki, sprečavanja sukoba interesa, kao i za antikoruptivne mjere na nivou lokalnih uprava. Takođe, Evropska komisija kaže da postoji dio preporuka iz izvještaja o skriningu (unaprijediti sistem izvještaja o imovini, kontrola donacija partijama, uvesti mjere sprečavanje sukoba interesa koje idu dalje od dvostruke funkcije, gdje bi se kontrolisalo da li donosioci odluka imaju udjela u privatnim firmama), koje su nedovoljno uzete u obzir u akcionom planu.
M.VEŠOVIĆ
Prećutali da je Bar centar šverca
Evropska komisija kritikovala je crnogorsku vladu što u akcionom planu za poglavlje 24 nema pominjanja ključnog fokusa kada je šverc droge u pitanju, a to je, kako se navodi, Luka Bar.
– Ne pominje se ključni fokus kada je o krijumčarenju droge riječ, koji treba da bude stavljen na crnogorske luke, naročito Bar – navela je Evropska komisija.
Napominje se da u akcionom planu za poglavlje 24 nema mjera kojima bi se djelovalo u pogledu traženog unapređenja saradnje između službi u oblasti droge, ni poboljšanja međunarodne saradnje na polju borbe protiv krijumčarenja narkotika.
– Prema podacima koje imamo, jedinica koja se bavi drogama pri Ministarstvu zdravlja pati od ozbiljnog manjka radne snage. Planira se jačanje odsjeka Ministarstva unutrašnjih poslova ali ne i odsjeka Ministarstva zdravlja. Možete li navesti razlog za takav izbor – pita EK Vladu Crne Gore.
Opet o napadima na novinare
Jedno od upozorenja iz Evropske komisije tiče se zaštite medijskih sloboda u Crnoj Gori.
– Što se preporuke iz izvještaja o skriningu tiče, mjera treba da uključi kontrolu prošlih slučajeva nasilja nad novinarima, uključujući one koje nijesu pred sudovima, već su još u fazi istrage i pretkrivičnoj fazi. Sve u svemu način postizanja ovog cilja ostaje nejasan – ističe Evropska komisija u komentarima na akcioni plan.
Što bježite od finansijskih istraga
Evropska komisija upozorava da Crna Gora nije primijenila neke preporuke iz izvještaja o skriningu koje se tiču jačanja istražnih organa, a posebno što se borba protiv korupcije ne postavlja kao prioritet.
– Finansijske istrage su ograničene na vraćanje imovine. To se mora proširiti. Ovdje je izuzetno potrebna pomoć kako bi se osiguralo dobro razumijevanje koncepta finansijske istrage – naši raniji komentari u tom pogledu se nijesu odrazili u ovom akcionom planu. Ne tretira se pitanje imuniteta, ostaje nejasno kako će se tretirati revidiranje postupka za zatvarnje krivičnih predmeta i kada se revidira pravni okvir po pitanju oduzimanja imovine – navedeno je u komentarima Evropske komisije.
Evropski nalog za hapšenje i u Crnoj Gori
Ostaje nejasno, kako se navodi u komentarima Evropske komisije, na nacrt akcionog plana za poglavlje 24, koje su aktivnosti povezane sa preporukom o uspostavljanju direktne veze između crnogorskih sudova i trećih zemalja radi pravosudne saradnje u krivičnim stvarima.
– Potrebno je konsultovati se sa Generalnim direktoratom za proširenje (DG JUST) o planovima Crne Gore da primijeni Evropski nalog za hapšenje, naročito u pogledu toga da li su potrebne izmjene Ustava – navedeno je u komentaru EK.
– Analiza potreba za jedinice za organizovani kriminal previđena je tek za 2016. godinu. Čini se da je to veoma kasno za prioritetnu oblast kakva je ova – navela je Evropska komisija.
Crna Gora je kritikovana i što nije dovoljno tretirala preporuke Radne grupe za finansijske akcije (FATF) za sprečavanje pranja novca, a naročito to što nije razjašnjena uloga Centralne banke u vezi sa prevencijom pranja novca.
(Dan)
