Načelnica Odjeljenja za poslove rodne ravnopravnosti u Ministarstvu za ljudska i manjinska prava Biljana Pejović kazala je za Pobjedu da nijesu imali dovoljno finansijskih sredstava da se intenzivnije bave pitanjem rodne ravnopravnosti u privatnom životu muškarca i žene, ali da će se ta situacija promijeniti. Posljednje istraživanje koje je rađeno o socio-ekonomskom statusu žena 2013. godine pokazalo je, podsjeća ona, da su žene nakon dolaska sa posla čak do osam sati provodile u obavljanju kućnih obaveza.

“Vjerujem da se od tada to promijenilo na bolje. Treba nam novo istraživanje da vidimo kakvo je tačno stanje, a onda bismo pokrenuli neke kampanje da poboljšamo svijest muškaraca i generalno društva”, navela je ona.

Teško se, kako dodaje, oslobađamo stereotipa, te je to „jedan istorijski proces“. Pejović ističe da su proteklih godina radili na ekonomskom osnaživanju žena što je, kaže ona, u ovoj priči veoma važno. Nedavno su dobili i pohvale od evropskih institucija.

“Ekonomski nezavisna žena drugačije razmišlja, drugačije se ponaša i ima drugačiji tretman u društvu. Mijenja se polako svijest i sve je više mladih ljudi koji dijele i kućne poslove… Muškarci se, recimo, uključuju u poslove koje je nekada žena isključivo obavljala, kao što je briga oko djece. Prošle godine je više od 400 muškaraca iskoristilo pravo na roditeljsko odsustvo. To je pokazatelj da idemo naprijed”, rekla je ona.

Na našim prostorima je odavno, kako podsjeća direktorica Centra za ženska prava Maja Raičević, uspostavljena formalna ravnopravnost poslije Drugog svjetskog rata ustavom Jugoslavije. Žene i muškarci, ističe ona, imali su ista prava iz oblasti javnog i privatnog života.

“Imamo jednu apsurdnu situaciju da je ta ravnopravnost donijela još dodatni teret ženama, jer država nije uspostavila dovoljan broj servisa za podršku, pa žene i dalje obavljaju veliki dio neplaćenih poslova koje na zapadu obezbjeđuje država”, istakla je ona.

Raičević smatra da je privatna sfera života podjednako važna kao i javna, a promjene svijesti se, prema njenim riječima, dešavaju, prije svega, kroz obrazovanje i vaspitanje.  Nedavno je, kaže, gledala prilog na televiziji iz vrtića gdje su prikazivali dječake koji se igraju sa lego kockicama ili gledaju crtane filmove, dok djevojčice pomažu vaspitačicama da donesu ručak za grupu ili pospremaju sobu, te ističe da to treba da se promijeni.

Postoji, kako je kazala, iluzija o ravnopravnosti koja se posmatra kroz živote mladih žena.

“Često se kaže da mlade žene imaju mnogo više slobode da se kreću podjednako u socijalnim krugovima kao i muškarci. Međutim, to sve negdje traje do onog momenta kada se zasnuje porodica. Tada žene preuzimaju većinu kućnih poslova i imaju mnogo manje prostora za socijalne i druge aktivnosti, koje su važne za lični razvoj”, rekla je Raičević.

Ako, kako dodaje, pogledamo živote starijih žena, koje su u dobi kad treba da uživaju i odmaraju, shvatićemo da su one u većini slučajeva i dalje servis porodici u smislu čuvanja djece.

“Ili brige o starijim članovima, nekad, naravno, svojevoljno i iz ljubavi, ali često i silom prilika”, navela je ona.

Poslanik Zvonko Vuković (DPS), koji je član skupštinskog Odbora za rodnu ravnopravnost, kaže da svakako još nije idealno stanje kada je riječ o rodnoj ravnopravnosti u privatnoj sferi, ali da se svijest polako mijenja. Ženi, ističe on, nije rezervisano mjesto domaćice, što se dešavalo ranije.

“Patrijarhalnost polako gubi bitku sa nekim modernim i liberalnim stavovima. Žene su postigle dozu poprilične ravnopravnosti kroz kroz sferu zapošljavanja, tako da se i podjela poslova kod mlađih generacija tako tretira”, rekao je on.