Bogdanović je naglasio da se Vlada Crne Gore i nadležno Ministarstvo kulture, zalaže za slobodu izražavanja i informisanja kao osnovnih ljudskih prava kroz Nacrtom garantovane slobodne i nezavisne medije, zaštitu ugleda novinara, zaštite pluralizma i raznovrsnosti medija kroz uspostavljanje Fonda za zaštitu pluralizma i raznovrsnosti medija, zaštite transparentnosti oglašavanja, transparentnosti medijskog vlasništva, zakonskog prepoznavanja samoregulacije i njene finansijske podrške, zaštita posebnih prava među kojim su pravo na privatnost, zaštita djece, zabrana govora mržnje, zaštita izvora informacija.

On je istakao i da su u “Nacrtu implementirane gotovo sve generalne preporuke adresirane iz ugla konkretnih javnih politika, kao što su tržište, zakonodavni okvir, samoregulacija i regulacija, kojima se unapređuje i garantuje sloboda izražavanja i sloboda medija."

"Na državi je da stvori ambijent slobode i bezbjednosti rada novinara, da stvori pravni ambijent shodno evropskom pravu, a na medijima je da svoj integritet i odgovornost čuvaju profesionalizmom i etičkim samoregulatornim kodeksima. Sumarno, kredibilni mediji afirmisaće kredibilnu javnost, prepoznajući javni interes kao svrhu demokratskog društva", rekao je Bogdanović.

Ministar je u uvodnom obraćanju naglasio da se pitanje zaštite pluralizma i raznovrsnosti medija, izuzetno važno u kulturološkom i ekonomskom smislu, pokrenuto od strane medijske zajednice štiti se formiranjem Fonda za podsticanje pluralizma i raznovrsnosti medija.

"Pristup Fondu bez diskriminacije imaju svi komercijalni mediji-elektronski, štampani i onlajn mediji. Sredstva se opredjeljuju za programske projektne sadržaje od javnog interesa, na način zaštićenog indeksa od 0,03% BDP-a na godišnjem nivou. Na raspodjelu neće uticati ni jedan državni organ, već će, shodno Nacrtu zakona, to biti mandat nezavisnog regulatora za elektronske medije odnosno nezavisne Komisije za raspodjelu štampanim medijima i portalima.", kazao je ministar kulture.

Bogdanović je ukazao da je u Nacrtu zakona, shodno standardima SE, institut zaštita izvora informacija definisan kao pravilo, po kome novinari i druga lica (glavni urednik, urednik za pojedina izdanja ili rubrike i autor koji nije novinar) nijesu dužni da otkriju izvor informacije.

"Ograničenje ovog prava podrazumijeva izuzetak, shodno Konvenciji o ljudskim pravima, te standardima Savjeta Evrope, kao i praksi Suda za ljudska prava.Značajno nova rješenja u Nacrtu zakonu o medijima odnose se na institut dužne novinarske pažnje u okviru koga se predviđa isključenje odgovornosti novinara za štetu kada su postupali sa dužnom novinarskom pažnjom. Takođe, ističemo institute odgovornosti za komentare na portalima, pretpostavke nevinosti, zabrane govora mržnje, zabrane diskriminacije, zaštite djece, dostojanstva ličnosti, prava na privatnost, prava na ispravku i odgovor", kazao je Bogadanović.

Šefica Misije OEBS-a u Crnoj Gori Mariz Davije kazala je da su slobodni i nezavisni mediji kamen temeljac svakog demokratskog društva.

“Novinari moraju biti u stanju da rade u sigurnom okruženju, zaštićenom zakonskim okvirom koji štiti njihova prava da objektivno izvještavaju, bez straha od posljedica”, kazala je ambasadorka Davije.

Ona je izrazila zadovoljstvo što se Crna Gora obavezala da će pratiti najbolje prakse i uskladiti svoje zakonodavstvo sa evropskom pravnom tekovinom. Ovaj proces harmonizacije medijskih zakona ima punu podršku Misije OEBS-a”, zaključila je  Davije.

Lejla Dervašagić, koordinatorica Savjeta Evrope za ekspertizu o medijskim zakonima, naglasila je značaj programa “Horizontal facility” za Zapadni Balkan i Tursku.

Kako je pojasnila, radi se o zajedničkom projektu Evropske unije i Savjeta Evrope koji, između ostalog, podržava Crnu Goru u procesu reformi u medijskom sektoru. Sve aktivnosti ovog programa se baziraju na potrebama korisnika i preporukama nadzornih i savjetodavnih tijela Savjeta Evrope, i predstavljaju instrument za podršku svim zemljama ovog regiona na putu ka članstvu u EU.

Istakla je da se i Delegacija Evropske unije u Crnoj Gori i Savjet Evrope nadaju da će sva otvorena pitanja u ovom reformskom procesu biti riješena u skladu sa preporukama eksperata Savjeta Evrope, koji su tokom prošle godine pripremili i sveobuhvatnu Analizu medijskog sektora, u okviru zajedničkog projekta EU i Savjeta Evrope – JUFREX.

Govoreći na okruglom stolu, eksperti Savjeta Evrope Tanja Kerševan Smokvina i Joan Barata Mir ukazali su na određeni napredak koji je Crna Gora postigla na ovom polju i naglasili značaj otvorenog dijaloga i javne rasprave koja uključuje sve aktere, radi daljeg razmatranja pitanja koja se odnose na dodjelu fondova, finansiranje samoregulacije, zaštitu novinarskih izvora i dužnu novinarsku pažnju.

Ministar Bogdanović je, zaključujući današnju raspravu, naveo da će nastavak rada na izradi Predloga Zakona o medijima, podrazumijevati okvire međunarodnih standarda u oblasti slobode izražavanja i slobode medija, kao i najbolje komparativne prakse primjenjivih rješenja i komentare sa javne rasprave koji će osnažiti garancije medijskih sloboda.
Poštujući međunarodne standarde slobode izražavanja i slobode medija, kao i osnovna polazišta izrade Zakona o medijima, Ministarstvo kulture će pažljivo analizirati sve pristigle racionalne komentare, kako bi se tekst zakona dodatno osnažio. Ovaj predlog zakona će, nakon sumiranja komentara sa javne rasprave, shodno procedurama i rokovima, biti upućen na usaglašavanje sa domaćim zakonodavstvom. Poštujući principe transparentnosti i inkluzivnosti postupka izrade zakona, te naročito cijeneći međunarodnu ekspertizu, Predlog će biti upućen na drugo ekspertsko čitanje Evropskoj komisiji i Savjetu Evrope, saopštio je ministar Bogdanović.
“U kontekstu ostvarenja prava na slobodan i nesmetani rad medija, osuđujemo najnovije napade na novinare, njihovu imovinu i ugrožavanje rada kao osnovnog ljudskog prava. Vlada Crne Gore prioritetno osnažuje međunarodne standarde za slobodu medija i bezbjednosti novinara. U tom kontekstu, želim da pozdravim rad nadležnih institucija na otkrivanju počinioca napada na novinarku Oliveru Lakić”, zaključio je ministar Bogdanović.