U delegaciji Slobodne zone Pirot, koja je prema rangiranju prestižnog ekonomskog magazina „Fajnenšl Tajms“ najuspješnija u Evropi i treća u svijetu, osim Kostića bili su i savjetnik predsjednika Ugovorne okružne privredne komore Pirot Nebojša Bogdanović i pomoćnik izvršnog direktora Slobodne zone Pirot za marketing Aleksandar Simonović.

Oni su, kako je saopšteno iz Prijestonice,  sa Kašćelanom prvo obišli prostor nekadašnjeg Oboda i Biznis centar, a potom u zgradi Prijestonice razgovarali o mogućnostima saradnje i razmijenili iskustava o razvoju slobodnih zona.

Na sastanku, kojem su prisustvovali i predsjednik Privredne komore Crne Gore Vlastimir Golubović, generalni direktor Direktorata za investicije, razvoj malih i srednjih preduzeća i upravljanje EU fondovima u Ministarstvu ekonomije Radosav Babić i predsjednica Skupštine Prijestonice Cetinje Maja Ćetković, saopšteno je i da je važno animirati potencijalne investitore u zemlji i inostranstvu, kao i da je saradnja sa drugim slobodnim zonama u tom smislu od izuzetne važnosti.

"Ukazano je i da je značajno obezbijediti dobro poslovno okruženje za investitore i raditi na podsticajnim mjerama kako na lokalnom, tako i na nacionalnom nivou. Poseban segment predstavlja razvoj i pružanje  administrativno-tehničkih i logističkih servisa za potencijalne investitore, gdje bi se mogli ostvariti i značajni prihodi.Navedeno je i da je uspostavljanje uspješnih slobodnih zona dugoročan posao, koji zahtijeva pažljiva poslovna promišljanja, lobiranja u poslovnim krugovima, promociju, ali i nužna zakonska i druga usaglašavanja kako bi sistem funkcionisao nesmetano", saopšteno je.

Pozdravljena je, kako se dodaje, podrška nacionalnih vlasti Prijestonici Cetinje da razvija slobodnu zonu Obod i ocijenjeno da su kapaciteti kojim raspolaže veoma dobri, a položaj idealan zbog blizine Glavnog grada i Luke Bar.

Predstavnici Slobodne zone Pirot pozvali suKašćelana da u oktobru posjeti taj kompleks i poručili da su na raspolaganju za pomoć i podršku.         

Slobodna zona Pirot inače zapošljava oko 6,5 hiljada radnika. U 2017. godini imala je 700 miliona eura obrta. Čak 25 odsto ukupne svjetske trgovine obavi se preko slobodnih zona.