Jedna od mjera od koje se u budućnosti očekuje značajan efekat je oporezivanje nelegalno stečenih prihoda. Uvođenje ovog oblika poreza na imovinu je nešto što u ovom momentu zahtijeva najveći politički konsenzus i što nije nepoznato u poreskoj praksi zemalja EU, kazao je u intervjuu Pobjedi dr Milan Lakićević, profesor Ekonomskog fakulteta Univerziteta Crne Gore.
Na pitanje koje bi mjere podrške prema preduzećima trebalo koncipirati u trećem Vladinom paketu, koji se očekuje do kraja maja Lakiećević je rekao da bi mjere morale biti usmjerene prvenstveno prema najranjivijim a prije svega na preduzetnike, mala i srednja preduzeća. Profesor kaže da je u većini slučajeva, njima naredbom bilo zabranjeno obavljanje djelatnosti što dovodi u pitanje njihovu egzistenciju i mogućnost nastavka poslovanja i da bi bilo racionalno i svrsishodno ove ekonomske subjekte osloboditi većine lokalnih i državnih taksa i parafiskaliteta, ali i zakonski uvesti određena poreska oslobađanja u narednom periodu.
"Značajan finansijski podsticaj treba obezbijediti turizmu i poljoprivedi. U trećem paketu trebalo bi da se nađu i mjere kojima se rokovi plaćanja poljoprivrednim proizvođačima skraćuju na maksimalno 15 dana, kao i preduzimanje mjera kojima bi država obezbijedila ili garantovala otkup viškova proizvoda, kao i njihovo skladištenje i eventualno preradu. Bez obzira na našu proklamovanu politiku otvorenog tržišta, mislim da treba osmisliti regulatorne mjere kojima bi se dodatno zaštitili domaći proizvođači, makar u dijelu sprečavanja prevelikog uvoza hrane, za koju često nijesmo sigurni da je boljeg kvaliteta nego domaći proizvodi", naglasio je Lakićević.
Na konstataciju da opozicija uporno kritikuje Vladine mjere podrške građanima i privredi cijeneći da su male, tvrdeći da novca ima za više, a ako ga nema da ne treba da se zadužujemo nego da se smanje plate državnim funkcionerima, profesor je kazao da ne bi komentarisao niti zastupao političke stavove, već bi sa stanovištva profesije istakao da su mjere i aktivnosti Vlade, NKT-a i državnih organa u cilju sprječavanja pandemije izazvane Covid-19 bile pravovremene, efikasne i brže i da su rezultati bolji nego što su očekivali. Lakićević je objasnio da je prednost malih sistema najbolje viđena u Crnoj Gori, odnosno lakše prilagođavanje u kriznim situacijama.
"Istovremeno, sinhronizovanim djelovanjem Vladinih organa i privrede, prije svega sektora trgovine i usluga, obezbijeđena je snabdjevenost stanovništva najvažnijim proizvodima što nije bilo nimalo lako, imajući u vidu činjenicu da u ovakvim situacijama slobodno tržište i njegovi mehanizmi ne funkcionišu. Još mnogo prije izbijanja pandemija, doktrina neoliberalizma je izgubila primat. Potreba za državnim intervencionizmom u sferi regulisanja ekonomskih odnosa postala je neminovnost. Državni intervencionizam izuzetno je važan u vremenima kriza, kao što je ova izazvana pandemijom kada uobičajeni mehanizmi samoregulacije prestaju da važe. Efikasnost državnog intervencionizma u najvećoj mjeri zavisi od sposobnosti i operativnosti državne administracije da brzo, efikasno i pravovremeno donose regulatorne odluke", kazao je on.
Zaduživanje nužno i potrebno, Vlada mora biti "ljekar" povrijeđene privrede
Lakićević je ocijenio da je u našem slučaju, u operativnom smislu Vlada uradila odličan posao.
"Vladin paket socijalnih i ekonomskih mjera je veoma dobro osmišljen i usmjeren u pravcu onih subjekata kojima takva vrsta pomoći najviše treba. Svjesni smo činjenice da su naša budžetska sredstva ograničena i da je vrlo teško obezbijediti izdašniju ekonomsku pomoć privredi u mjeri koja joj je zaista i potrebna. Iz tog razloga zaduživanje vidim kao nužno i potrebno rješenje, pogotovo imajući u vidu da je pad ekonomske aktivnosti doveo do smanjenja javnih prihoda, pa je deficit za prva tri mjeseca iznosio 77 miliona eura. Ipak, prilikom zaduživanja moraju se imati u vidu načela i pravila finansiranja i veoma precizno odrediti granica zaduženosti, kako se ne bi ugrozila finansijska i društvena stabilnost", kazao je Lakićević.
Na glasine iz inostranstva da se ekonomski model mora mijenjati, Lakićević je objasnio da Crna Gora egzistira na dva modela i to da se državnom imovinom ne može efikasno upravljati i da sve privredne sisteme treba što prije privatizovati, odnosno da će novi vlasnici obezbijediti veću ekonomsku efikasnost u svakom slučaju i da je sada većini jasno da neki poslovni sistemi nijesu morali biti privatizovani po svaku cijenu i da je država mogla njima veoma efikasno upravljatia da je druga zabluda da Crnoj Gori ne treba industrija prije svega teška i da u segmentu industrijske proizvodnje Crna Gora ne može biti konkurentna, jer značajno zaostaje u tehnološkom pogledu
Profesor je istakao da se naša ekonomija zasniva na turizmu kao glavnoj grani industrije, međutim da je to veoma rizično upravo zbog ovakvih situacija, i da Crna Gora ima potencijala u nekim drugim vidovima privrede, kao što su teška i energetska industrija.
Na pitanje kako srpiječiti gašenje firmi, Lakićević odgovora da se Crna Gora kao i čitav svijet nalazi pred takvom dilemom, i da Vlada mora biti "ljekar" povrijeđene privrede, i da mora pronaći način da spriječi gašenje malih i srednjih preduzeća, kao i to da se dobijena sredstva od EU moraju pravilo distribuirati, jer samo finansijska inekcija može održati oreduzeća likvidnim.
Na konstataciju da državu čeka "grčki scenario" ropstva, Lakićević kaže da je najvažnije da se izbjegao "italijanski scenario", a da će u budućnosti ekonomija biti stabilna ukoliko se bude vratila nekim normalnim tokovima, naglašavajući da bi ponovno blokiranje ekonomije bilo katastrofalno.
Kao konstatacija da će u budućnosti mala i srednja preduzeća imati problema sa likvidnošću, i da može doći do smanjenja prihoda u budžetu, profesor Lakićević objašnjava da bi trebali da se odreknemo tradicionalnog oporezivanja "male da cijedimo, velike da ljubimo", i da preduzeća sa većom finansijskom dobiti treba više oporezivati da bi se ekonomija vratila u normalu.
Izvor: Pobjeda
Komentari