"Nakon gotovo deset dana od proglašenja izbornih rezultata i demokratske smjene vlasti poslije tridesetogodišnje vladavine iste partije, obraćamo se crnogorskoj i inostranoj javnosti ne želeći da svojim ćutanjem u ovom delikatnom trenutku doprinesemo pokušajima izazivanja nemira, podsticanja nacionalizma i podrivanja demokratske volje građana i građanki.

Uznemireni porukama koje danima stižu sa raznih adresa, kako iz Crne Gore, tako i šireg regiona, u kojima se pojedinci označavaju kao izdajnici nacionalnih interesa, te kojima se pokušava izvršiti pritisak na donosioce političkih odluka u momentu konstituisanja nove vlasti, želimo ovdje prije svega da apelujemo na smirivanje tenzija, pogotovo kada se one podgrijevaju sa pozicija moći i javne odgovornosti", navodi se u apelu za očuvanje građanskog sklada u CG.

Oni skreću pažnju na jedan konkretan primjer "dizanja tenzija i crtanja meta u naročito osjetljivom kontekstu".

"Na javnom skupu pristalica odlazeće vlasti, organizovanom u nedjelju, 6. septembra  2020. godine na Trgu nezavisnosti mimo zakonskih odredaba o prijavljivanju javnih skupova i uz otvoreno kršenje mjera za suzbijanje pandemije virusa covid-19, u već naelektrisanoj atmosferi, Nemanja Batrićević, saradnik u nastavi na Univerzitetu Crne Gore, javno je označio, pred, po riječima Uprave policije 50 000 ljudi, Dritana  Abazovića, Luku i Žarka Rakčevića i Filipa Adžića, sledećim riječima: „Potonja je ura Dritane Abazoviću, Luka i Žarko Rakčeviću, Filipe Adžiću. Predate li Crnu Goru četničkim vojvodama u ruke, da s njom čine onako kako sanjaju punih 75 godina, ostaćete upamćeni kao najgori izdajnici svojega roda.“ Smatramo da je Batrićević ovim, ali i iskazom „Kad krvožedne horde završe ono što su počele, u Crnoj Gori biće jednako usko i vama i nama“, doprinio izazivanju panike kod velikog dijela crnogorskih građana, što je po krivičnom zakoniku Crne Gore krivično djelo i kao takvo treba biti sankcionisano.

Apelujemo na Tužilaštvo da ispita da li u ovom govoru govoru ima elemenata krivičnog djela i u skladu sa tim reaguje. Ono što nas dodatno plaši jeste činjenica da je Batrićević saradnik u nastavi na UCG-u, što nakon njegovog nastupa dovodi u pitanje njegovu principjelnost i profesionalnu nepristrasnost", navodi se u apelu.

Oni iskazuju žal što se uspostavlja atmosfera da u svojim nastupima i istupima kulturni i akademski djelatnici posežu za najprizemnijim i najogavnijim tezama baziranim na nacionalnim i vjerskim podjelama, čime nosioce promjena pokušavaju uniziti među njihovim sunarodnicima/ma ali i svim građanima/kama Crne Gore.

"(Ne)svjesni snage koju javno izgovorena riječ ima, dovode do toga da upravo oni kojima su puna usta priče o mračnim devedestim ispred kuće jednog od opozicionih lidera kliču povike iz tog nesretnog vremena, što dodatno potpiruje cijelu situaciju i vodi u međunacionalno podozrenje i nesklad", saopšteno je.

Građani i građanke su u apelu izrazili zabrinutost zbog kontradiktornog pristupa u poštovanju mjera NKT-a koje su na snazi, u dijelu odsustva adekvatne reakcije na organizovanje velikih javnih okupljanja u Podgorici i na Cetinju, "uprkos činjenici da je ograničenje javnih okupljanja i dalje obavezujuće, a da broj oboljelih od virusa COVID-19 svakog dana raste u krajnje zabrinjavajućem trendu".

"Ovo pišemo sa namjerom da u ovom odsudnom trenutku doprinesemo čuvanju dostojanstva; i ličnog i kolektivnog, izbjegavanju daljih sukoba i tenzija, te izgradnji građanskog mira, solidarnosti i povjerenja. Vrijeme je da se spuste zastave i prestane sa prebrojavanjem po trgovima, te da se riječju i djelom doprinese stvaranju jedne građanskije, pravednije Crne Gore, što je, smatramo, najveći iskaz patriotizma", zaključuje se u apelu koji potpisuju:

prof. dr Boban Arsenijević

Akademik prof. dr Ranko Bugarski

Muharem Bazdulj, pisac

Balša Brković, pisac

Danilo Baletic, umjetnik

Prof. dr Vesna Bratić

John M. Barac, LGBT aktivista

Jelena Bukarica, menadžer

dr Marko Begović

Milica Boca, ekološka aktiviskinja

Prof. dr Slobodan Vujošević

Prof. dr Mira Vučeljić

Nikola Vukčević, reditelj

Slaviša Grubiša, glumac

Prof. dr Igor Đurović, akademik

Aleksandar Dragićević, ekološki aktivista

Tomaš Damjanović, istoričar

Prof. dr Sergej Đuranović

Mirko Đuković, doktorand

Mladen Živković, profesor

dr Predrag Zenović, politikolog

Mladen Ivanović, aktivista

prof.dr Siniša Jelušić, CANU, vanredni član

Prof. dr Zoran Jovović

Bojana Jokić, aktivista za ljudska prava

Borislav Jaksic, magistar hemije

Andrea Jelić, novinarka

Jelena Jovanović, građanka

prof. dr Maja Kostić-Mandić

Prof. dr Žana Kovijanić Vukićević

Prof dr Milisav Lalović, redovni profesor

Mr Jelena Lalatović, aktivistkinja

Milanko Lalovic, preduzetnik

prof. dr Biljana Maslovarić, univerzitetska profesorica

Petar Marković, politikolog

Prof. dr Gordana Mijović

Predrag Martinovic, filolog

Mr Bojan Minić

Petar Matović, pisac

Nebojša Mandić, građanin

Aleksandar Milatović, ekološki aktivista

Tamara Milošević, građanka

Stevan Milivojević, aktivista za LGBTQI prava

Prof. dr Milenko Popović

Dr Milutin Pajović

Patricija Pobrić, aktivistkinja

Doc. dr Zeljka Radovanovic, dipl.inz.gradj

Prof. dr Jadranka Radovic

Đuro Radosavović, pisac

Mr Ksenija Rakočević, aktivistkinja za ljudska prava

Boris Raonić, aktivista za ljudska prava

Aleksandar Rmuš, advokat

Milan Sekulović, ekološki aktivista

Antonela Stjepčević, novinarka i aktivistkinja

Srđan Stanojević, reditelj

Kristina Ćetković, aktivistkinja

Mr Vuk Uskoković, politikolog

Dr Uglješa Urošević

Doc. dr Maša Šćepanović

Prof. dr Mara Šćepanović

Milica Špajak, aktivistkinja za LGBTIQ prava