Prema podacima iz Godišnjeg izvještaja o dodijeljenoj državnoj pomoći u prošloj godini, koji je u skupštinskoj proceduri, neprijavljena državna pomoć iznosila je 2,18 miliona eura, odnosno 5,21 odsto ukupno dodijeljene, prenosi MINA-business.
U Izvještaju Komisije za kontrolu državne pomoći navodi se i da je na značajno povećanje ukupnog iznosa dodijeljene pomoći u prošloj godini uticalo aktiviranje garancije date podgoričkom Kombinatu aluminijuma KAP za kredit kod Dojče
banke, zbog čega je Vlada morala da plati 23,43 miliona eura.
Garancija data KAP-u je, kako se navodi, računata kao ekvivalent subvencije i prikazana u Godišnjem izvještaju za 2010. godinu. U cilju izbjegavanja dvostrukog prikazivanja istih podataka, državna garancija aktivirana u prošloj godini prikazuje se kao razlika između plaćenog iznosa nastalog aktiviranjem garancije i obračunatog ekvivalenta subvencije, odnosno 19,54 miliona eura.
“Ukoliko se uzme u obzir činjenica da je iznos od 28,49 miliona eura, po osnovu subvencija struje KAP-u i aktivirana garancija za to preduzeće, može se zaključiti da je u prošloj godini ukupno dodijeljena državna pomoć iznosi oko 9,5 miliona eura, bez sektora saobraćaja, poljoprivrede i ribarstva i antikriznih mjera, što predstavlja svega 0,29 odsto bruto domaćeg proizvoda BDP”, navodi se u Izvještaju.
To se, kako su kazali iz Komisije za kontrolu državne pomoći, može okarakterisati kao pozitivan trend, naročito ako se ima u vidu činjenica da je prosjek na nivou EU27 za 2011. godinu iznosio 0,51 odsto evropskog BDP-a.
U Crnoj Gori je, prema podacima iz Godišnjeg izvještaja, državna pomoć u prošloj godini dodjeljivana kroz garancije, subvencije i zajmove sa nižom kamatnom stopom, a dominirala je ona za sanaciju i restrukturiranje.
Iz Komisije su saopštili i da su prošle godine, od ukupno deset prijavljenih dodjela državne pomoći, osam bile šeme, što je pozitivan trend, jer su one manje selektivne i obuhvataju veći broj korisnika.
“Najveći iznos državne pomoći u prošloj godini opredijeljen je za program restrukturiranja Montenegro Airlinesa”, precizira se u Izvještaju.
Najveći dio državne pomoći u prošloj godini je, posmatrano po regionima, dodijeljen središnjem, čak 35,3 miliona eura. Primorski region je dobio 1,3 miliona eura državne pomoći, a sjeverni 1,17 miliona eura. Kada je riječ o opštinama, najviše je dobila Podgorica, 32,8 miliona, a najmanje Plužine 5,7 hiljada.
U Izvještaju se navodi i da je prošle godine državna pomoć poljoprivredi i ribarstvu iznosila 1,2 miliona eura, od čega je najviše dodijeljeno mljekarskom sektoru, 658,64 hiljade eura.
Pomoć je odobrena i za realizaciju programa podsticanja razvoja klastera, kao i razvoja konkurentnosti preduzetnika, mikro, malih i srednjih preduzeća u sjevernom regionu. Državna pomoć obezbijeđena je i za kulturno umjetničko stvaralaštvo, kulturnu baštinu, razvoj kulture na sjeveru Crne Gore, podršku razvoju medijskog pluralizma, emitere ili elektronske medije, kao i za sufinansiranje naučno-istraživačke djelatnosti.
(Izvor:cdm.me)
